Osim aktualne pandemije koronavirusa, s jeseni dolaze i drugi virusi i bakterije koji su karakteristični za hladne jesenske i zimske dane. Stoga respiratorne infekcije nisu iznenađenje, a za njih se treba pripremiti. Poznate opće mjere za jačanje imunosnoga sustava uključuju zdravu prehranu, tjelovježbu, boravak na svježem zraku, dovoljno sna. No kad je riječ o respiratornim infekcijama, valja istaknuti potrebnu brigu za organ s kojim počinje dišni sustav, a to je nos, kao i za sprječavanje udisanja čestica koje mogu uzrokovati bolest.
Funkcije su nosa brojne, a u nosu se događa najveći dio pročišćavanja zraka, kao i zagrijavanje kako ne bi hladan zrak ulazio u pluća. Od trenutka kad zrak uđe u nos, započinje uklanjanje čestica. Krupnije čestice budu odmah zaustavljene nosnim dlačicama, a čestice koje prođu kroz nosni filtar budu izbačene kihanjem ili gutanjem, gdje se razgrađuju. Za to je zaslužna dobro prokrvljena sluznica s nježnim cilindričnim i trepetljikavim epitelom. Sluznica nosa nije samo mehanička zaprjeka jer se u nju izlučuju specifični imunoglobulini, odnosno molekule bjelančevina koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstance (antigena) u organizam. Imunoglobulini svojom reakcijom zaustavljaju rast virusa i bakterija u dublja tkiva. Stoga su zaštita nosne sluznice i higijena nosa važni u sprječavanju infekcija dišnih putova.
Hladno vrijeme i pregrijane prostorije sa suhim zrakom isušuju sluznicu nosa i na taj način smanjuju njezinu otpornost i povećavaju mogućnost naseljavanja raznih mikroorganizama. Važno je stoga paziti na mikroklimu prostora u kojem se preporučuje temperatura prostora oko 20 şC i vlažnost prostorije oko 60 posto, uz redovita kratka prozračivanja. U prostorijama u kojima borave mala djeca preporučena temperatura je oko 24 şC. Osim toga potrebno je redovito održavati higijenu nosa, odnosno održavati nos prohodnim. To se postiže redovitim vlaženjem sluznice nosa fiziološkom otopinom ili otopinama morske vode. Na taj način smanjuje se otok sluznice, ispiru se stanice mrtvoga epitela u nosu, kao i mikroorganizmi. Infekcije dišnih putova prenose se kapljicama sekreta iz dišnih putova, a u nekim slučajevima osobe koje nemaju simptome bolesti mogu prenijeti uzročnika. Infekcija se ne prenosi samo kašljanjem i kihanjem, nego i razgovorom i disanjem. Zato je, posebno u vrijeme pandemije koronavirusa, a i gripe koja se javlja u zimskim mjesecima, važno smanjiti socijalne kontakte, držati razmak od 2 metra, redovito prati i dezinficirati ruke i nositi maske. Iako je o nošenju maski bilo dosta polemika između stručnjaka, neosporno je da pravilna upotreba maske može biti barijera potencijalno zaraznim kapljicama. Iskustva tijekom infekcije koronavirusom pokazuju da se najčešće rabe kirurške maske ili platnene maske. Kod platnenih maski preporučuju se dvoslojne maske izrađene od pamučnoga materijala gušćega tkanja. Postoji još niz drugih vrsta maski s posebnim filtrima kojima je primarna svrha zaštita na radu, odnosno zaštita od čvrstih i tekućih čestica aerosola u zdravstvenim ustanovama.
a najmanje na 60, i temeljito posušiti.
one koje rabi bolničko osoblje na prvim linijama borbe protiv koronavirusa.
i nečistoće koje se zadržavaju u gustom sloju nosne sluzi.
To su najčešće virusi (u oko 90 % slučajeva).
