Suvremeni čovjek sve je više – a ponekad i previše – zaokupljen otkrićima i tehnologijom, zbog čega sve češće ugrožava svoju okolinu. Iako su tehnološki napredci potrebni za razvoj društva i unaprjeđenje čovječanstva, u kontekst se mora uzeti i problem zagađenja okoliša koji pati zbog novoga otpada. Elektronički otpad, kao i plastika, glavni su problemi onečišćenja 21. stoljeća. Nažalost, čovjek više nije usmjeren na drugoga i na svoje okruženje, nego na profit i proizvodnju.
Takav način razmišljanja u svojoj biti odbacuje i Boga koji nam je podario život na zemlji, koju svakodnevno – uništavamo. A trebali bismo se brinuti za zemlju, kao što nam piše u prvom poglavlju Knjige Postanka (Post 1, 26-31). Osim toga, čovjeku je Bog povjerio »sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme« da mu budu za hranu. A povjerio mu je i da upravlja svim »zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima što puze po zemlji u kojima je dah života«.
Briga za okoliš treba biti zajednička briga svih ljudi
Portal katoličkih teologa »Vjera i djela« posvetio je cijeli članak upravo brizi za okoliš u naučavanju Katoličke Crkve. U njemu se ističe problem nepoštovanja Božjih zapovijedi vezanih uz brigu za sebe i drugoga u kontekstu brige za svoj okoliš i svoj dom. Taj se problem prema članku može riješiti ekološkim odgojem, pri čemu može pomoći i Crkva. Važno je vratiti ljude na ispravan put, pokazati im ljepote i dobrobiti svijeta koje nam je Bog stvorio i podario te ih poticati da se nastave brinuti o svojem domu, svojoj zajednici i životu. Plodove blagostanja možemo ubirati samo u zdravu i sretnu okruženju, ispunjeni Božjom milošću.
»Briga za okoliš treba biti zajednička briga svih ljudi, a svaki je čovjek pozvan zemlju čuvati i obrađivati u onom smislu kako nam je Stvoritelj naredio. Također, podrazumijeva i poštovanje prema svim stvorenjima, ali pritom on sam ne smije biti podređen ni izjednačen s prirodom ili životinjama jer samo on ima razum i slobodnu volju, odnosno samo je čovjek kruna svega stvorenoga«, zaključila je Snježana Majdandžić-Gladić s portala »Vjera i djela«.
Enciklika »Fratelli tutti« potiče nas na bratstvo i prijateljstvo, poziva nas da prihvaćamo druge oko sebe i prisjetimo se da smo po Bogu sjedinjeni. To sjedinjenje može se postići upravo održavanjem naše okoline, suradnjom i težnjom za čistim i zdravim svijetom koji nas okružuje. »Papa polazi od činjenice da smo mi svi stvorenja Božja, da smo po toj našoj stvorenosti na sliku i priliku Božju, i naravno otkupljeni od Isusa Krista, odgovorni za našu povijest, za čovječanstvo, ali smo odgovorni za svijet i za prirodu koja nam je darovana«, pojašnjava riječi enciklike rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta dr. Željko Tanjić.
E-otpad – rastući problem današnjice
Svako novo doba sa sobom donosi neke karakteristične probleme. Jedan od sve većih problema današnjice je onečišćenje okoliša, a velik udio u tome ima električni i elektronički otpad, poznat i kao »EE otpad«. U tu skupinu otpada spadaju kućanski uređaji, informatička oprema i slični proizvodi ili, kako to definiraju Ujedinjeni narodi, sve ono što ima bateriju, kabel ili utikač.
EE otpad klasificiran je kao opasni otpad pa se zato mora skupljati i odvoziti odvojeno od ostaloga otpada. Takva vrsta otpada sadrži različite opasne tvari koje mogu onečistiti zrak, tlo, vodu, biljke, životinje i ljude. Osim toga, takvi uređaji često sadrže vrijedne resurse kao što su plemeniti metali koji se mogu reciklirati i ponovno ući u ciklus proizvodnje te se tako ne bi trebali dodatno crpiti ionako ograničeni resursi. Ujedinjeni narodi procjenjuju da svaka osoba u svijetu godišnje proizvede 8 kilograma EE otpada, što dovodi do ukupne brojke od 61,3 milijuna tona te vrste otpada godišnje, od čega će se manje od 20 posto reciklirati. To su zaista zabrinjavajući podatci pa se svatko od nas može zapitati što može učiniti kako bi se smanjila količina e-otpada. Opcije su različite pa se tako ponekad EE otpad može i prodati jer nešto što je vama otpad nekomu drugomu može biti vrijedan izvor rezervnih dijelova, a neki proizvođači elektroničke opreme nude i opcije mijenjanja staroga za novo. Uz to, tehnologija stalno napreduje i ponekad je teško oduprijeti se nečemu novomu i privlačnomu, ali prije nego što kupimo nešto novo promislimo treba li nam to zaista i može li se postojeći proizvod poboljšati i popraviti prije nego što ga otpišemo.
Kada su sve opcije iscrpljene i proizvod je zaista za otpad, dobro je znati da se na području čitave Hrvatske može naručiti besplatan odvoz EE otpada, a može se i dovesti u reciklažno dvorište ili sabirni centar. E-otpad ne čine samo veliki uređaji i kada sljedeći put tijekom čišćenja kuće naiđete na stare punjače, daljinske upravljače, slušalice i slične proizvode, ne bacajte ih u smeće, nego ih pravilno odložite jer time čuvate okoliš, sebe i bližnje.
Kako pravilno postupati s e-otpadom?
Uz svakodnevni otpad koji se nalazi u našim kućanstvima, široko je prisutan i e-otpad. Svaki mobilni uređaj koji više ne upotrebljavamo te njegov odgovarajući punjač, pokvarena perilica rublja, neispravno sušilo za kosu; sve su to predmeti kojima nije mjesto u običnom kontejneru. Kod recikliranja takvoga otpada 2022. godine je zabilježeno samo 22,3 posto ispravno zbrinutoga. Prema tome, recikliranje e-otpada aktivnost je koju trebamo prepustiti stručnjacima kako bi cijeli proces bio ispravno obavljen.
Nepropisno odložen e-otpad vrlo je velika opasnost za ljudsko zdravlje. U slučaju nepropisnoga odlaganja taj otpad u okoliš ispušta opasne supstance poput neurotoksina, koji posebno negativno mogu utjecati na trudnice i djecu.
Diljem Hrvatske djeluju udruge koje nude usluge odvoza e-otpada i koje će ga ispravno zbrinuti ako im se obratite. To je doista najmanje što možemo učiniti.
Jedna od temeljnih briga čovjeka je očuvanje okoliša
Gospodarenje svim vrstama otpada jedan je od glavnih zadataka svih razvijenih društava. Od svih vrsta otpada e-otpad ima najbrži rast na svijetu i zato je važno raditi na poboljšanju njegova načina prikupljanja i obrade. S obzirom na to da je sprječavanje nastanka takvoga otpada prepoznato kao ključan činitelj u gospodarenju otpadom, provedeno je mnogo aktivnosti, kampanja i akcija sprječavanja nastanka otpada.
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi i nema štetan utjecaj na okoliš, a posebno je bitno sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i postupci oporabe poput energetskih oporaba i zbrinjavanje. Jedna od temeljnih briga čovjeka je očuvanje okoliša, a time i drugih stvorova: »I reče Bog: ‘Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što puze po zemlji!’« (Post 1, 26).
