Župna crkva sv. Benedikta u Blaškovcu izgrađena je na ulazu u mjesto oko 500 m od glavne prometnice Sesvete – Donja Zelina. Nekoliko kilometara dalje od župne crkve nalazi se stari dio mjesta. U središtu mjesta koje se smjestilo u usjecima okolnih brda zelinskoga Podbrežja nalazi se uzvisina na kojoj je u 18. st. izgrađena kapela sv. Antuna Padovanskoga. Od crkve putovi se nastavljaju kroz vinograde i druge brježuljke prema istočnim obroncima Zagrebačke gore.
Zahvaljujući nedavnim radovima na sondiranju svetišta, kojima je spriječen daljnji prodor vlage, i novomu krovu, kapela je spašena od propadanja. Profilirano plošno pročelje s ulazom i zvonikom nastavlja se na četvrtastu lađu koja završava prostranom suženom apsidom polukružnoga završetka. U svetištu je postavljen barokni oltar iz druge polovice 18. st. koji je Blaškovcu darovala zagrebačka prvostolnica g. 1884. Na njemu se nalazi slika sv. Antuna s ljiljanom u jednoj i djetetom Isusom u drugoj ruci. Iznad njih su dva mala anđela, a na atici oltara barokne forme završetka bočnih stupova. Uz svaki pokrajnji stup, koji omeđuju središnju sliku, nalaze se bogato izrezbareni kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Takav je oltar dio značajnoga baroknoga inventara sakralne baštine zelinskoga kraja. Kapela je sadašnje forme poprimila obnovom u 19. ili početkom 20. st. Bočni je oltar na obnovi i postavljen je zajedno s još jednim ispred svetišta. Mise su na Novu godinu (1. siječnja), Uskrsni ponedjeljak, na Antunovo (13. lipnja) i Dušni dan (2. studenoga).
Do izgradnje župne crkve sv. Benedikta g. 2012. mise su se služile u samostanskoj kapeli Marijinih sestara čudotvorne medaljice. Njihova kuća nalazi se kraj župne crkve, a s izgradnjom crkve, pastoralnoga središta i župnoga stana čini jedinstven kompleks sakralnoga sadržaja. Blaškovec je bila samostalna kapelanija koju je ustanovio kardinal Franjo Kuharić do proglašenja župom 31. svibnja 2009.
