Iako je od vukovarske tragedije prošlo 30 godina, ona je živa u sjećanju, kao poveznica Hrvata označenih istom sudbinom, pa je više od deset tisuća navijača hodalo za Vukovar u Splitu prema stadionu na Poljudu, na ključnu utakmicu za plasman na Svjetsko prvenstvo. »Prisjetili smo se na trenutak kako je nekad izgledao odnos Splita i hrvatske reprezentacije«, navodi u svom tekstu Dea Redžić. Poljud je postao dom reprezentacije za najvažnije bitke, mjesto na kojem izbornik Zlatko Dalić želi igrati odlučujuće utakmice. Takav je bio sudar s Rusima, ključan za potvrdu plasmana na Svjetsko prvenstvo u Kataru, a Split je reprezentaciji priuštio neviđen spektakl i iskazao potporu kakva dosad nije viđena. Datum utakmice gotovo se poklopio sa 30. godišnjicom pada Vukovara i to je navijačima bio povod da organiziraju dosad najveće zabilježeno navijanje prije utakmice reprezentacije. Tisuće navijača okupile su se na splitskoj Rivi, gdje se unatoč kiši pjevalo već od ranoga jutra. Autocesta prema Splitu bila je zakrčena, na ulicama nije bilo prolaznika koji nije imao obilježje Hrvatske. Atmosfera zajedništva i ponosa mnoge je podsjetila na 1995. godinu, kada je Hrvatska igrala na Poljudu prvi put nakon rata i akcije »Oluja«, a navijači su 90 minuta proveli gotovo u transu. Na čelu povorke navijača stajao je veliki transparent s natpisom »Vukovar«, a rijeka ljudi zaustavila se u Marmontovoj ulici i kod Staroga placa. Natpis »Vukovar«, rekli su novinarima iz jedne od navijačkih udruga koje su sudjelovale u organizaciji, bio je plod želje hrvatskih navijača jer dosad nikad nisu zajedno komemorirali godišnjicu pada Vukovara na takav način. »Ovo je Hrvatska, tu smo dobrodošli svi. Ne želimo isticati nikoga u prvim redovima, naša poruka je zajedništvo«, poručili su navijači.
U rubrici Aktualno u Večernjem listu Sandra Veljković iznijela je podatak da je od koronavirusa umrlo više ljudi nego branitelja u ratu te da ako svaki dan umre, slikovito rečeno, autobus pun ljudi, za manje od tjedan premine ljudi kao da je pao avion. Smatra da je egida prosvjeda protiv svih mjera za ublažavanje posljedica pandemije, koji nisu specifikum Hrvatske, borba za individualne slobode, tjelesni integritet i slobodu izbora. Sloboda je, napisala je, vrlo sklizak teren i nije neobično da bilo kakva naznaka njezina ograničavanja izaziva oštru reakciju. »No takvi, koji smatraju da im cijepljenje ili pak testiranje ograničava ljudska prava i slobode, jednako trebaju biti svjesni da individualna sloboda u društvu nije neograničena i da pristajanje na život u zajednici povlači dobrobiti, ali i odgovornosti, te da smo se svi odrekli dijela slobode da bismo zauzvrat dobili neke pogodnosti. Slobodan je izbor hoće li se ili ne će netko cijepiti, hoće li se ili ne će testirati. Usporedbe prosvjednika s tretmanom Židova i prisjećanje na nacizam ne samo da su neukusne, one su jednostavno krive.
Židovi, pojednostavnjeno, nisu imali izbora«, navela je. Kad se prosvjedi pod egidom slobode zloupotrebljavaju i instrumentaliziraju u političke svrhe, to dobiva drugu dimenziju, napisala je novinarka Veljković.
Iako se čini da je pandemja privatizirala gotovo sav životni i medijski prostor, postoje vijesti o brizi za zdravlje koja nije povezana s virusima. Zdravlje dolazi ponajviše od – ispravne prehrane, a nije tajna da je u školskoj dobi zdrava i kvalitetna prehrana veoma važna za razvoj – kako tjelesni tako i mentalni. Stoga škole u Zagrebu i okolici rade na tome da učenici tijekom dana ne žive samo na sendvičima, sokovima i čipsu. Projekt Školska shema voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda i ove se školske godine zato provodi u školama kojima je osnivač Zagrebačka županija – riječ je o 30 osnovnih škola i pet srednjih škola. Odlukom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu projekta Zagrebačkoj županiji odobreno je, kažu u tamošnjoj upravi, gotovo 950 tisuća kuna. Samim projektom bit će obuhvaćeno 14 880 učenika. Besplatni obroci voća i povrća za sve učenike osnovnih i srednjih škola te besplatni obroci mlijeka i mliječnih proizvoda za učenike osnovnih škola osigurani su jednom tjedno kao zaseban obrok, i to neovisno o obroku koji đaci dobivaju u sklopu svakodnevne školske prehrane. Svaka od škola uključenih u projekt odabire dobavljača, a cilj je da se na taj način poveća distribucija poljoprivrednih proizvoda lokalnih proizvođača, poboljšaju prehrambene navike djece te smanji unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, obrazloženo je. Školska shema program je kojim se promiču javnozdravstvene politike Europske unije, koja ga ujedno financira, a Zagrebačka županija provodi ga od 2017. godine. U Hrvatskoj se provodi osmu godinu, s tim da je ove godine program proširen za 67 škola i 21 000 djece, a mlijeko i mliječne proizvode dobiva čak 106 000 djece više.
