Što hrvatskim građanima znači neradna nedjelja? Da je ona neprijeporno potrebna zaštite pokazalo je istraživanje agencije »Ipsos« za Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, provedeno u prosincu 2020. godine. Ispitivala su se stajališta građana o radu nedjeljom među 1000 osoba starijih od 16 godina, a naslov teksta Večernjakova novinara Ivice Betija dobro ih je sažeo u podatak: čak 82 posto građana ne će trošiti manje zatvore li trgovine nedjeljom vrata. Evo još nekih rezultata iz toga istraživanja. Prvo, građani su, s obzirom na prihvatljivost posla nedjeljom, podijeljeni u trećine, pa bi tako trećina njih prihvatila posao nedjeljom čak i ako bi bio slabije plaćen, trećina bi to učinila samo ako mora, a trećina ni u kojem slučaju ne bi prihvatila posao nedjeljom. Zanimljivo je i da su zaposleni skloniji prihvatiti bilo kakav posao nedjeljom od nezaposlenih, s tim da se većina slaže da bi satnicu trebalo povisiti od 50 do 100 posto. Više od dvije trećine sudionika (71 %) uglavnom ili potpuno podupire prijedlog zakona kojim bi se regulirao, odnosno ograničio rad nedjeljom i blagdanima, i to u svim demografskim skupinama.
Preferencije građana o tome kako bi konkretno trebao biti reguliran rad nedjeljom idu u korist zakonskomu ograničavanju rada trgovina jer tek 29 posto smatra da bi trgovačkim poduzećima trebalo ostaviti da sami biraju hoće li raditi nedjeljom. Većina je na drugoj strani: 27 posto njih smatra da bi nedjeljom sva prodajna mjesta morala biti zatvorena, a isto toliko ih misli da bi, osim benzinskih crpki, kioska, pekarnica i malih dućana, koji trebaju biti otvoreni do 12 sati, sve ostale trgovine trebale biti zatvorene. Važan je sljedeći zaključak: hrvatski građani većinom gledaju na rad nedjeljom kao na negativnu i disfunkcionalnu društvenu pojavu, kao na nešto što se nameće radnicima i smatraju da drukčije reguliranje rada nedjeljom ne će izazvati negativne ekonomske posljedice na društvo. Potpora radnicima nedjeljom ima i konkretan postotak: čak 83 posto ispitanika smatra da poslodavci ne plaćaju pošteno radnike koji rade nedjeljom. Stoga nema smisla odugovlačiti sa zakonskim prijedlogom.
Jasno je da se pitanje rada trgovina nedjeljom tiče i turizma. No i u tom području nedavno su objavljeni zanimljivi podatci.
Na njih je pak upozorila, također Večernjakova novinarka, Radmila Kovačević. Naime, pokazalo se da Hrvati kao turisti biraju održiva putovanja. Više o tome priopćio je portal za putovanja Booking.com u istraživanju koje je uključilo oko 29 tisuća njihovih korisnika iz 30 zemalja. Očito je da pandemija koronavirusa mijenja svijet na mnoge načine, a promjene nabolje naziru se u svijetu putovanja. Upravo je pandemija postala prekretnica koja putnike navodi da u budućnosti putuju bitno održivije. Načini i izbori su razni, ali većina je odlučna da navike iz svakodnevnoga života preslika i na buduća putovanja. Nižu se potpore za taj zaključak: čak 91 % globalnih putnika nastoji smanjiti svoj komunalni otpad, 90 % posebno je zabrinuto za potrošnju energije i vodi računa da isključi svjetla ili uređaj za rashlađivanje zraka kad napušta neki prostor, a 86 % namjerava umjesto taksija ili najma automobila ubuduće još češće birati ekološkija rješenja poput šetnje, bicikala ili javnoga prijevoza. Dosad je to bila prava rijetkost, no sada je gotovo pravilo da putnici iskazuju brigu i poštovanje za lokalnu zajednicu pa će 82 % turista koji traže smještaj ove sezone na putovanju prednost dati autentičnim iskustvima koja predstavljaju lokalnu kulturu. U visokom postotku iskazuju i stajališta prema snažnijemu očuvanju kulturnoga nasljeđa i općenito bolje razumijevanje među kulturama, a 64 posto anketiranih želi biti sigurno da će ekonomski učinak od njihova dolaska biti ravnomjerno raspoređen u društvo tako da lokalna zajednica ne bude oštećena. Ni putnici iz Hrvatske ne zaostaju svojom orijentacijom prema održivijemu turizmu. Ta je tema i hrvatskim građanima zanimljivija i kad su u ulozi turista i kad su u ulozi domaćina jer interes je da zemlja i nakon ljetne najezde ostane u što boljem stanju. Vjerojatno i zbog toga 83 posto ispitanih hrvatskih putnika smatra da ljudi trebaju početi djelovati odmah kako bi što bolje očuvali Zemlju za buduće generacije. Pokazalo se da svaki drugi putnik zbog pandemije ubuduće namjerava putovati održivije, a otprilike toliko ih priznaje da je pandemija utjecala na to da promijene svoje gledište i uvedu pozitivnije promjene u svakodnevnu rutinu. Pokazalo se da 12 % više turista nego lani inzistira na tome da njihov smještaj pridonosi održivosti lokalne zajednice i planeta. Nešto više od 60 posto anketiranih hrvatskih putnika navodi da će ubuduće izbjegavati popularna odredišta i atrakcije kako bi pridonijeli rasterećenju od gužvi, a svoj će interes preusmjeriti na manje posjećivana odredišta i zajednice. Čak 49 posto anketiranih smatra da ni u ovoj godini nema dovoljno dostupnih opcija za putovanja. Nažalost njih 38 posto još i ne zna za pojam održivoga smještaja, a istodobno tri od četiri anketirana pružatelja smještaja tvrde da su uveli neku mjeru vezanu za održivost u svom smještajnom objektu, no samo jedna trećina to smatra važnim oglasiti.
