Tko zna na koji je način osjetila sličnost s hrvatskim narodom studentica Ukrajinka, koja je čak pratila i rat u Hrvatskoj i sjeća se »Oluje« 1995. i informiranja o tome. Izvjestitelj Večernjega lista Juraj Filipović, koji se javio iz Ljviva, grada na zapadu Ukrajine, opisao je susret s Ukrajinkom Taniom, koja je studirala hrvatski jezik zato što je, kako je rekla, bila zadivljena herojstvom Hrvata. Građani u Ljvivu samoinicijativno zaštićuju spomenike kulture, crkve i muzeje. Svaki spomenik u središtu grada prekriven je plahtom, limom ili stiroporom. U gradu su osim izbjeglica i diplomatska predstavništva, ali i stotine novinarskih ekipa iz cijeloga svijeta. Ljviv je sad grad u kojem se odlučuje o opstanku i budućnosti Ukrajine.
U kafiću u Aveniji slobode novinare je poslužila, piše Filipović, Tania, 23-godišnja Ukrajinka. Čula ih je kako razgovaraju na hrvatskom. »’Jeste li vi Hrvati?’ – upitala je Tania, a mi smo odgovorili potvrdno i zamolili je za razgovor i objašnjenje zašto tečno govori hrvatski. ‘Ja sam studirala hrvatski jezik na Filološkom fakultetu u Lavovu. Jedan semestar provela sam i u Zagrebu. Bila sam u Splitu, Puli, Rijeci, Dubrovniku. Vaša zemlja je prekrasna. Iznimno sam ponosna što su naši narodi povezani i dijele sličnu prošlost’, kaže nam Tania koja je fakultet nedavno završila, a u kafiću radi kao ispomoć jer posao zbog ratnog stanja nije ni mogla tražiti. Upitali smo je zbog čega se odlučila na studij hrvatskog jezika. ‘Kao mlada čitala sam povijesne knjige o Hrvatskoj, gledala sam dokumentarce o vašem Domovinskom ratu. Bila sam impresionirana herojstvom Hrvata. Ukrajinci upravo zbog toga vole Hrvate. Naši političari su ovih mjeseci često spominjali vašu aukciju Oluja 95. i s vašim dužnosnicima razmjenjivali su informacije o tome’, Dodaje Tania. Ona misli da Lavov neće ostati pošteđen od napada unatoč tome što ga samo stotinjak kilometara dijeli od granice s Poljskom. ‘Ipak nadam se da do toga neće doći.’ Tvrdi da ona neće napustiti Lavov ni Ukrajinu. Tania sa suzom u oku dodaje da će biti potrebna desetljeća da se Ukrajina obnovi, ako uopće opstane kao suverena država.«
Dijana Jurasić u Večernjem listu pisala je kako će prijetnje nuklearnim ratom utjecati na psihološko i ekonomsko ponašanje. U neizvjesnoj situaciji u kojoj je Europu i svijet zaskočila prijetnja nuklearnim ratom može se očekivati da će se dosad neviđena kriza odraziti na psihološko stanje ljudi i ekonomsko ponašanje. Neki su građani u strahu počeli kupovati kalijev jodid koliko god bio beskoristan, produljivati istekle putovnice, kupovati zalihe hrane i pitanje je hoće li sve stati samo na tome ili će se mijenjati i tradicionalni obrasci ulaganja i čuvanja novca na računima. Psihijatar Ante Bagarić rekao joj je da je pandemija bila neviđeni stres na zemaljskoj kugli. »I pandemija i rat u Ukrajini nepovoljni su za mentalno stanje svih osam milijardi ljudi.
Svi se plaše onoga što se događa u Ukrajini, samo to iskazuju na različit način. Očekivana je i reakcija ljudi koji kupuju jod, koliko god bio otrovan i nekoristan, te što produljuju putovnice jer misle da bi u slučaju većeg zla otišli i imaju osjećaj da nešto rade, da se brinu za sebe i da rješavaju problem. To su sve prirodne reakcije i ne treba ih se stidjeti, nego o njima razgovarati. Nisu ljudi koji su otišli kupiti jod glupi, nego pokušavaju unutarnju nepovoljnu energiju koja je izazvana ovom agresijom pretvoriti u nešto korisno za sebe i bližnje. Važno je da im se ne rugamo koliko god je dobro što su medicinski stručnjaci odmah dali upute da se jod ne uzima. Važno je da građani ostanu u uobičajenom ritmu života, da rade stvari koje su i inače radili i bave se svojim hobijima jer sve to smanjuje strah, frustraciju, zakočenost. Treba sad ostati u normalnoj životnoj traci koliko god je moguće i kad stres ipak čovjeka izbaci iz kolosijeka da više ne može spavati, da se ne veseli hobijima, važno je da se što prije vrati na normalan kolosijek života jer će se inače pogoršati emocionalno stanje ljudi. Nepovoljno mentalno stanje izravno utječe i na pojavu karcinoma. Pored nepredvidljivosti reakcija prisutna je i velika brutalnost stradanja i za cijeli svijet će nastati katastrofa ako se to brzo ne zaustavi, ako se ubijeni budu mjerili u stotinama tisuća i to će biti puno groznije od Drugoga svjetskoga rata«, rekao je Bagarić.
U tijelima Europske unije intenzivno se predlaže da svi unutar zajednice zemalja imaju pristup digitalnim tehnologijama. Iva Badanjak u Jutarnjem je listu izvijestila da je u Strasbourgu održana četvrta plenarna skupština konferencije o budućnosti Europe na kojoj se raspravljalo o preporukama nacionalnih i europskih panela građana te o doprinosu prikupljenom na višejezičnoj digitalnoj platformi. Na plenarnoj raspravi sudjelovala je i Janosne Masevszki iz Mađarske koja je upozorila da prioritet pristupa internetu trebaju imati obitelji s djecom te pojasnila važnost pojačanoga ulaganja u visokokvalitetnu infrastrukturu. »Ovisnost o drugima može biti kobna. Ne smijemo dopustiti da budemo ovisni o privatnim korporacijama ili o trećim zemljama. U tom kontekstu potrebno je izdvojiti više novca za regije koje nisu dovoljno internetski pokrivene kako bi premostile digitalni jaz. Predlažemo da EU dobije više ovlasti kod ilegalnih sadržaja i u borbi protiv kibernetičkog kriminala. Predlažemo de Europol i Europski centar za kibersigurnost bude ojačan, odnosno da mu se osigura više financiranja, kako bi svi prekršaji i zloporabe bile sakcionirane. Online platforme moraju preuzeti odgovornost za sadržaj koji šire«, rekla je je Janosne Masevszki.
