Proljeće je vrijeme novoga ciklusa prirode u kojoj se budi život, a funkcioniranje ljudskoga organizma usko je povezano s ritmovima prirode. Osim cirkadijarnih ritmova koji su povezani s fiziološkim i psihološkim promjenama u ljudskom organizmu koji prate 24-satni ciklus koji je usklađen s izmjenom dana i noći, ljudski je središnji unutrašnji sat povezan i s izmjenama godišnjih doba. Stoga se najčešće proljeće povezuje s potrebama čišćenja organizma koje je potrebno za novi zamah u kojem pod djelovanjem Sunčeve svjetlosti ljudski organizam ubrzava tempo, žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem pojačano rade, a metabolizam je brži. Stoga su u proljeće aktivniji organi jetra i žuč koji su glavni za čišćenje i procesuiranje otrova iz tijela, što je priroda savršeno programirala jer se tijekom manje aktivnih zimskih mjeseci, kao i drugačije prehrane, u organizmu nakuplja više toksina. Stoga je proljeće vrijeme »pospremanja tijela i uma« baš poput proljetnoga čišćenja stanova i dvorišta. Kao što se nepotrebne stvari nagomilavaju te funkcionalno i estetski onečišćuju životni prostor, tako i nagomilane štetne tvari u organizmu zbog nezdrava stila života, negativne emocije poput briga, ljutnje i slično, pretrpavaju ljudsko tijelo, koje postaje odlagalište otrova koji onečišćuju fizički i mentalni prostor ljudskoga tijela.
Iako proljeće donosi novu energiju, u nekih se osoba može pojaviti osjećaj pojačanoga umora i iscrpljenosti. Postoji više teorija koje objašnjavaju proljetni umor, no uzroci se mogu razlikovati kod svake osobe. Najčešće se proljetni umor povezuje sa snažnijom aktivacijom organizma, kojemu je potrebno više vitamina i minerala, a tijekom zimskih mjeseci konzumira se često teža hrana. Nadalje, proljeće i sunce potiču lučenje veće količina serotonina, koji se često naziva i hormon sreće. Iako taj hormon utječe na dobro raspoloženje, organizmu je potrebno određeno vrijeme navikavanja na promjenu te se zbog toga javlja i osjećaj iscrpljenosti.
Osim toga, proljetnomu umoru više su sklone osobe koje su meteoropati, čiji je organizam osjetljiviji na promjene temperature, dnevnoga svjetla, tlaka i vlage. Sve navedene tegobe snažnije su izražene u ljudi koji žive »suvremenim« načinom života jer je stil života otuđen od zakonitosti prirode. To je posebno izraženo tijekom zime u kojoj je najčešće više izražena nepravilna prehrana i minimalne tjelesne aktivnosti. Iz toga razloga proljetno »pospremanje« organizma uključuje prilagodbu prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti, odnosno detoksikaciju organizma.
Osnovni je cilj detoksikacije organizma smanjenje kiselosti u tijelu koja je nastala zbog nepravilne prehrane, povećanje oksigenacija tkiva koja je smanjena zbog neaktivnosti te hidratacija koja pridonosi izbacivanju toksina iz tijela. U tu svrhu preporučuje se smanjiti količinu krute hrane te povećati konzumiranje tekućine. U detoksikaciji organizma posebno se ističe tamnozeleno lisnato povrće i povrće iz porodice kupusnjača kao što su kupus, kelj, cvjetača i brokula koji pomažu jetrima u njihovoj zadaći čišćenja organizma. Od tekućine najbolja je voda te biljni čajevi od koprive, maslačka, sikavice, đumbira, šipka, zelenoga čaja i drugih biljaka koje potiču metabolizam i eliminiraju štetne tvari. Nadalje, nezaobilazna je tjelesna aktivnost koja je osnova detoksikacijskoga procesa koji utječe na zdravlje tijela i uma…
