Prošla godina uvelike je utjecala na čitav svijet, a koliko je utjecala na promjenu stajališta prema vrijednostima tek će se vidjeti. Papa Franjo svojedobno je poručio da nakon nje nije moguće ostati isti. Moguće je biti bolji. Hrvatski pak djelić svijeta još je k tomu uzdrman i jakim potresima, proljetnim u Zagrebu i zimskim u Sisačko-moslavačkoj županiji. Oba su se dogodila u vrijeme »zatvaranja«, jednoga strogoga i drugoga blažega, baš kada je vlastiti dom mjesto u kojem se provodi najviše vremena – živi, radi, školuje… Potres je uzeo i to.
Neke obitelji nose se s bolju zbog izgubljenih života svojih članova, a mnoge su izgubile dom. Nedaće koje su mnoge snašle pokrenule su val suosjećanja i dobrote koji je djelotvorno iskazan u brojnim oblicima ljudske i materijalne pomoći iz svih dijelova Hrvatske, regije, pa i svijeta. Odgovor na nastalu krizu bio je spontan, brz i konkretan, upravo onakav kakva je djelotvorna ljubav koja je odmah nakon potresa u kojem su teško stradali Petrinja, Sisak i Glina i mnoga okolna sela preplavila to područje.
Koliko god se govori o obnovi, u promišljanju smjera u kojem bi se ona trebala zbivati ne bi se smjelo zaboraviti ni na jednu drugu krizu koja je zbog svega što se dogodilo maknuta iz fokusa. Ta druga kriza je ekološka i ona traži odgovor u vidu promjene ponašanja, svakodnevnih životnih navika, kako u enciklici »Laudato si’« papa Franjo poziva na ekološko obraćenje, to jest na promjenu ponašanja prema ljudima i Zemlji kao zajedničkomu domu. To znači da bi prilikom obnove trebalo voditi računa o tome koliko je ona u skladu s održivošću te može li baš ona ubrzati zelenu tranziciju toga prostora.
No najprije treba raščistiti prostor da bi se moglo iznova graditi. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već je osigurao 50 milijuna kuna za mjere zbrinjavanja otpada s potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije. Naime, da bi se moglo započeti s obnovom potresom pogođena područja, treba očistiti sve lokacije na kojima je došlo do urušavanja zgrada. Građevinski i drugi otpad koji nakon toga ostane trebat će zbrinuti na odgovarajući način kako bi se život na tom području što prije normalizirao, a sve aktivnosti trebale bi se provoditi u suradnji s lokalnim komunalnim društvima. Tako će Fond za tu svrhu komunalnim društvima iz Siska, Petrinje i Gline dati po 8 milijuna kuna, a uplaćeno im je i 200 tisuća kuna avansa. Time će se financirati prikupljanje, prijevoz, odvajanje i obrada otpada te nabava potrebne opreme. Cilj je što veću količinu korisnoga otpada uputiti na daljnju oporabu, da ne završi na odlagalištima, tim više što se tri od pet odlagališta otpada koliko ih je aktivno u Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze na potresom pogođenim područjima.
Građane se pak poziva na odvojeno odlaganje otpada iz svojih porušenih objekata kako bi se što prije zbrinuo na odgovarajući način. Za zeleni otpad i otpad iz vrta, kao i drugi otpad biljnoga podrijetla koji je pogodan za kompostiranje, građanima se preporučuje da ga posebno odvoje, i ako to mogu, sami ga kompostiraju u vlastitom vrtu. Za radne strojeve i vozila te ostali otpad građane su upućuje da se obrate svojemu komunalnomu poduzeću. Za otpad iz kućanstava i dalje vrijedi pravilo razvrstavanja kako bi se smanjila količina otpada i povećao postotak recikliranja. Jer nakon potresa i pandemije život ne će stati. Tamo gdje je nešto porušeno novo će se izgraditi. Tako bi se, kad se već nije o tome razmišljalo prilikom poslijeratne obnove na Banovini, sada mogli graditi objekti, zašto ne i pasivnoga standarda, objekti koji će sami proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, koji ne će ovisiti o tome hoće li netko do njih dovesti električnu energiju ili ne će.
Održivih je rješenja sve više jer smjer u kojem se Hrvatska kao članica Europske unije kreće trasiran je prema niskougljičnomu društvu, samo to oni koji donose propise ne bi smjeli zaboraviti. Zato ne bi trebalo obnavljati vraćanjem na staro, nego iskoristiti priliku za pametnu i održivu gradnju ne samo objekata, nego i čitavih zajednica i prateće infrastrukture.
Epidemiološke mjere zbog pandemije koronavirusa promijenile su način života. Radilo se i školovalo od kuće, molilo se i družilo preko raznih internetskih platforma. To je pokazalo da neke, kako se držalo, prednosti, poput primjerice života u središtu Zagreba, i nisu uvijek prednosti. Naime, nije svejedno živi li tko i radi cijeli dan u prostoru manje kvadrature u višestambenoj zgradi koja je k tomu još (pre)skupo plaćena baš zbog te lokacije, ili je tko možda imao mogućnost preseliti se u kakvu drvenu kućicu/vikendicu u prirodi, odakle je također bilo moguće raditi »na daljinu«, a nakon posla boraviti u prirodi, makar to bio i vrt, za razliku od onih koju su, zatvoreni u stanove, samo mijenjali ekrane. Blagodat uzgoja vlastitoga voća i povrća koje je takva promjena boravišta omogućavala da se i ne spominje. Pandemija je pokazala da neke prednosti za koje se smatralo da to jesu, u takvim uvjetima to nisu, a ono što se činilo neprikladno u novim je uvjetima bila premija. Potresi su to dodatno razotkrili te su otvorili prostor za nešto novo.
Nažalost, neke obitelji, uz materijalne gubitke, pogođene su gubitkom života svojih članova, a velik broj osoba traumatiziran je nepogodama. Ipak, u promišljanju o obnovi sada je prilika izgraditi ne samo nove kuće, zgrade institucija i gospodarske objekte, nego izgraditi nove zajednice te potaknuti decentralizaciju. Najveći kapital pri tome nije financijski, nego humani, koji je pokazao onaj cunami dobrote, ljubavi, suosjećanja i nesebične potpore koji je preplavio taj ranjeni, ali i predugo nezasluženo zapušten prostor. Na takvim temeljima može se graditi ne samo zgrada, nego i čitavo društvo u kojem nitko od njegovih članova ne će biti isključen, odbačen i zaboravljen, uključujući i njihov zajednički dom, planet Zemlju.
Apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije
Trinaest udruga koje djeluju lokalno i nacionalno (među kojima Zelena akcija, DOOR, Greenpeace u Hrvatskoj i WWF Adria) nakon Poziva za zeleni oporavak upućen Vladi i Saboru u srpnju 2020., sada apeliraju na Vladu, Nacionalni krizni stožer i druge nadležne institucije da u proces obnove nakon potresa uključe kriterije koji će dugoročno pridonijeti održivoj revitalizaciji i klimatskoj neutralnosti toga područja. To znači da bi gradnja trebala biti po standardu nulte ili vrlo niske potrošnje energije uz upotrebu lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije, a kriteriji za dodjelu financijskih sredstava jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi. Administrativna procedura treba biti pojednostavnjenja, pristup potrebnim dokumentima olakšan, a uložiti se treba i u jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikaciju i razvoj lokalnih radnim mjesta. Među ostalim bi u prioritet trebalo staviti lokalne resurse, materijale i tvrtke, osigurati kružno gospodarenje otpadom nastalim zbog potresa te dodatno poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane. Ti su kriteriji, kako ističu, u skladu s donesenim dokumentima: Dugoročnom strategijom za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnoga fonda zgrada RH do 2050., Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom RH te Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070.
