Koji će to događaji u 2021. godini pozitivno usmjeriti katoličke vjernike i društvo u cjelini u zemljama srednje Europe, oko čega se u aktualnom trenutku Crkve posebno trudi i s kojom »baštinom« ulaze u novu godinu – upitali smo urednike katoličkih medija iz Beča, Budimpešte i Ljubljane koji kao analitičari crkvenih fenomena jasnije vide u kojem se smjeru trenutačno kreće te kamo bi trebala ići aktivnost Crkve u sljedećem razdoblju. Jasno da je u svim zemljama pandemija koronavirusa unijela mnoge promjene, no tu stvarnost, koja je utjecala svakako i na život Crkve, u ovom su trenutku stavili po strani te pokušali za hrvatsku crkvenu javnost posredovanjem Glas Koncila dati svoje odgovore i promišljanja.
Od proslave Srednjoeuropskoga katoličkoga dana 2004. preko nastojanja Crkve u Hrvatskoj i Hrvatska se u potpunosti ravnopravno vratila u srednjoeurospki kršćanski i kulturni krug. Novu godinu dočekuje, za razliku od drugih zemalja iz toga područja koje se mahom bore s posljedicama pandemije, s dodatnom zadaćom saniranja posljedica razornoga potresa u Zagrebu i okolici, kojima se nažalost pridružio i potres u sisačkom kraju. Ne umire nada da će se održati i odgođeni Susret hrvatske katoličke mladeži, da će se zaključiti Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije, da će se početi oporavljati iseljeni i osiromašeni krajevi… (bs)
Crkva ostaje zagovornica najslabijih
Crkvu i religijske zajednice kao budućnost Austrije vidi Georg Schimmerl, urednik internetske stranice pri Bečkoj nadbiskupiji, koji kaže se tijekom »koronagodine« često govorilo o relevantnosti sustava i institucija, a njegovo je mišljenje da je jasno da religija i Crkva imaju visok prioritet u sekularnom društvu.
»Ne samo bogoslužjima i najavama, austrijska će Crkva i u sljedećim godinama ostati zagovornica najslabijih. Nakon nedavne liberalizacije pomoći pri samoubojstvu ona će se nastaviti angažirati na zaštiti života, što uključuje i zahtjev za prihvatom i integracijom migranata. U vezi s objema temama austrijski su se biskupi jasno očitovali u danima prije Božića. Za Caritas je velik izazov sve veće siromaštvo kao posljedica pandemije koronavirusa, a Austrijska biskupska konferencija, čijim je predsjednikom u lipnju 2020. postao salzburški nadbiskup Franz Lackner, već se za Duhove izjasnila za ‘duhovno obnovljenu normalnost’ gospodarstva, politike i društva te tako već i prije izrazila velik dio poruke Papine enciklike ‘Fratelli Tutti’«, rekao je Schimmerl.
Upravo po tom karitativnom pogledu poznat je Caritas u Austriji koji pruža mnoge socijalne usluge, no u svijesti vjernika još će više ostati teroristički napad iz studenoga 2020. Na našega sugovornika iz Austrije najveći je dojam ostavilo bogoslužje koje je u bečkoj katedrali vodio kardinal Christoph Schönborn s predstavnicima drugih Crkava i vjerskih zajednica u nazočnosti saveznoga predsjednika i vlade. Više od 600 tisuća Austrijanaca, uglavnom mladih, pratilo je to bogoslužje preko televizije. »Dok je Crkva obustavom javnih služba jasno stavila do znanja da vjera i razum, ali i ljubav prema Bogu i bližnjemu idu zajedno, iz velikoga se broja uključivanja na razne prijenose bogoslužja može zaključiti da je relevantnost evanđelja neprekinuta, osobito za ljude do kojih se ne može doći konvencionalno«, zaključio je Schimmerl.
U katoličkim školama 120 tisuća učenika
Koronakriza utjecala je i na vjerski život u Mađarskoj, gdje je za rujan 2020. bio najavljen veliki vjerski skup – Međunarodni euharistijski kongres. Mađarska se prema riječima glavnoga urednika katoličkoga časopisa »A sziv« (Srce) iz Budimpešte isusovca Arpada Horvatha već nekoliko godina priprema za taj događaj, za koji se nadaju da bi se trebao održati između 5. i 12. rujna 2021. »U svakoj većoj mađarskoj župi postoje organizirane molitvene skupine čija je zadaća čuvati i promicati euharistijsku duhovnost, i u tom kontekstu sve biskupije organiziraju obilje programa«, rekao je Horvath.
U svojem promatranju Crkve u Mađarskoj posebno je istaknuo njihovo nastojanje oko obrazovanja. »Treba spomenuti da su 2020. godine zaključeni pregovori između mađarske vlade i Mađarske biskupske konferencije o kampusu Katoličkoga sveučilišta ‘Péter Pázmány’. Dodijeljeno je novo mjesto na koje će se ove godine Katoličko sveučilište sa svim odjelima i studijima konačno potpuno preseliti u primjereno i funkcionalno područje. Naime, dosadašnje je sveučilište bilo u bivšoj sovjetskoj vojarni izvan Budimpešte, u slikovitu okruženju u planinama Pilis, u Piliscsabi, ali prilično udaljeno za putovanje studentima – javnim prijevozom oko sat i pol od gradskoga središta. Nova je lokacija u središtu na Peštanskoj strani, iza Nacionalnoga muzeja, u takozvanoj ‘četvrti palača’, koja je naziv dobila po tamošnjim palačama slavnih obitelji iz 19. stoljeća, uz Reformatorsko sveučilište ‘Károli Gáspár’. U toj se gradskoj četvrti nalazi još pet budimpeštanskih sveučilišta međusobno udaljenih četvrt sata hoda«, rekao je Arpad Horvath.
Istaknuo je i činjenicu da se mreža katoličkih škola dodatno proširila u nekoliko mađarskih biskupija, a broj učenika koji pohađaju katoličke obrazovne institucije u zemlji sada premašuje 120 tisuća. »Tijekom 2020. godine nastavljena je obnova znamenitih mađarskih katoličkih crkava uz vrlo izdašnu državnu potporu, tako da su brojne katedrale i hodočasnička mjesta diljem zemlje koji nisu dobili ‘novo ruho’«, poručio je Horvath.
Odgovornost za nove načine dijaloga
Misiju Crkve u Sloveniji glavni urednik katoličkoga tjednika »Družine« Boštjan Debevec vidi u jačanju zajedništva, izgradnji zajednice na lokalnoj, ali i široj razini. Zaziva veću povezanost i povjerenje između svećenstva i laika, poticanje zajedništva između različitih pokreta i zajednica, umrežavanje u župama… »Slovensko je društvo snažno polarizirano. Velik je izazov za Crkvu kako se uzdići iznad sve te podjele i izgraditi mostove između zaraćenih strana, i tako biti Božji znak u društvu. Čini se da nam pomirenje na neki način izmiče iz ruku pa kršćani imaju još veću odgovornost pronaći nove načine dijaloga i kulturu susreta. Tijekom epidemije pronašli smo mnoge nove načine da budemo bliski s ljudima. Ovo je iskustvo koje će nam pomoći i u budućnosti«, rekao je Debevec.
Prema njegovim riječima Crkva u Sloveniji također se suočava s izazovom približavanja vjere mladim ljudima te u tom smislu ističe kako će biti potrebno razmotriti kako oblikovati katehezu uzimajući u obzir društvene promjene i način života mladih. »Načelo ‘semper reformanda’ (Crkva se uvijek treba reformirati, op. a.) također se odnosi na Crkvu u Sloveniji. Stoga treba odgovoriti na znakove vremena. Mnogi redovnici i redovnice rade kao volonteri u bolnicama i staračkim domovima tijekom pandemije, a volonteri u Caritasu i drugim katoličkim organizacijama vrlo su aktivni. Čini mi se važnim da mi kršćani uvijek polazimo od evanđelja, da gradimo iskreno zajedništvo jedni s drugima, da smo bliski čovjeku ma gdje on bio. Drugim riječima, kako kaže papa Franjo, usuđujemo se ići – kroz ustaljene obrasce – i na periferiju.«
