Nedaleko od župne crkve Svih svetih u središtu Blata nalazi se srednjovjekovna četvrtasta crkvica sv. Jeronima koju je na starijim temeljima, prema ispravi od 20. kolovoza 1442., izgradio Bogdan Radičević (plemić iz ugledne obitelji Kanavelić). On je za crkvu odredio nadarbinu, propisao nekoliko uvjeta i sebi izgradio grobnicu na sredini njezina pločnika. Građevina ima sniženu polukružnu apsidu, plošno pročelje s gotičkim vratima i polukružnom lunetom u kojoj se nalazi rozeta u obliku križa. Pročelje završava bogato ukrašenom trostrukom preslicom s tri zvona. Na bočnom zidu sa sjeverne strane probijena su dva velika, a u predjelu svetišta jedan mali gotički prozor. Crkva je izgrađena od pravilno tesanih blokova kamena i uređena u novije vrijeme. Krovište je prekriveno crijepom.
Prema pučkoj predaji na tom mjestu nalazila se prva župna crkva oko koje se prostiralo groblje, a stanovnici su za nju govorili da je »grčka«. Prema sastavu žbuke, u kojoj se nalazi samljevena rimska opeka, i okolnoga rimskoga groblja, ali i pronalaska ostataka apside iz ranoga kršćanstva, smatra se da je prva crkva izgrađena u 4./5. st., druga je nadograđena u 9. st., a u 19. st. temeljito obnovljena. Na groblju se ukapalo do 17. st. jer su uz grobove članova osoba obitelji Španjić i Junio.
Neki povjesničari smatraju da se uz tu crkvu naselilo prognano romansko stanovništvo Salone, a da su kasnije pridošli Hrvati zauzeli prostor oko crkve sv. Križa i njezina groblja. Crkva sv. Križa nalazi se na obroncima brda Vela strana (351 m) koje se uzdiže iznad Blata s južne strane. Spomendan je sv. Jeronima (oko 347. – 30. rujna 420.) na dan njegova preminuća.