Zagrebački su se vjernici na osobit način uoči Stepinčeva mogli približiti blaženikovoj duhovnoj baštini u sklopu trodnevne molitvene priprave, koja je upriličena u bogoslužnom prostoru na zagrebačkom Kaptolu. Trodnevnica je otvorena euharistijskim slavljem koje je u utorak 7. veljače predvodio moderator Nadbiskupskoga duhovnoga stola mons. Tomislav Subotičanec. U srijedu i četvrtak 8. i 9. veljače mise u ispunjenom bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca predvodili su pomoćni zagrebački biskupi mons. Mijo Gorski i mons. Ivan Šaško. U ostatku Zagreba svečano je bilo u mnogim sredinama. Vjernici zagrebačke Kajzerice za Stepinčevo su se pripremali devetnicom, u čijem su fokusu bila blaženikova promišljanja o odnosu domoljublja i bogoljublja. Dio devetnice župe Rođenja Isusova na Kajzerici bilo je i hodočašće u subotu 4. veljače u Krašić i druga mjesta »doline kardinala«. Svečano je bilo i u župama Zagrebačke nadbiskupije kojima je bl. Stepinac zaštitnik: na zagrebačkoj Trnjanskoj Savici, u Velikoj Gorici, u Dugoj Resi te u Rakitju. Urom preminuća u kapeli Presvetoga Srca Isusova u petak 10. veljače o blaženiku su na osobit način promišljali zagrebački bogoslovi, a u znaku bl. Stepinca protekao je i »Vikend u sjemeništu« na zagrebačkoj Šalati. Trodnevnom pripravom i misnim slavljem o Stepinčevu svojim su se molitvama u mozaik hrvatskih štovatelja bl. Alojzija Stepinca na osobit način ugradile i redovnice karmelićanke u Brezovici.
Svečano je o Stepinčevu bilo i u Sisačkoj biskupiji, kojoj bl. Stepinac biskupijski suzaštitnik. Na nekoliko je sati sve u sisačkom Budaševu »stalo«. Na misnom slavlju u župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca okupili su se i vjernici kojima je taj petak bio uobičajen radni dan. Svečanost su uveličali i predstavnici lokalnih vatrogasnih društava, koji su u dugoj procesiji na svojim ramenima unijeli bistu hrvatskoga blaženika u župnu crkvu, a okupio se i lijep broj djece, mahom osnovnoškolaca, predvođenih njihovim vjeroučiteljima i drugim nastavnicima. Misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić, koji je, uz ostalo, spomenuo i svjedočanstvo Lovre Matasovića, vjernika koji je kao dječak ministrirao nadbiskupu Stepincu. Na tom je tragu biskup Košić okupljenim vjernicima u svojoj homiliji orisao nekoliko važnih istina iz Stepinčeva duhovnoga habitusa: odanost Blaženoj Djevici Mariji, skrb za čovjekovo dostojanstvo bez obzira na vjersku, rasnu, političku ili drugu pripadnost, spašavanje progonjenih i, napose, ljubav prema svojoj domovini.
Vjernici Sisačke biskupije oko lika i djela bl. Stepinca okupljali su se i u drugim župama. U nedjelju 12. veljače uz biskupa Košića vjernici župe u Kutinskoj Slatini slavili su bl. Stepinca. A u župi sv. Alojzija Gonzage u Popovači između 2. i 10. veljače upriličen je svojevrstan »tjedan blaženika« – od bl. Karla Acutisa do bl. Alojzija Stepinca. U župnom pastoralnom centru postavljena je izložba o euharistijskim čudima diljem svijeta, a u župnoj je crkvi bila izložena relikvija bl. Karla Acutisa. Intenzivni popovački duhovni tjedan koji je protekao u znaku talijanskoga i hrvatskoga blaženika uključio je i pobožnost križnoga puta, molitvu krunice i klanjanje. Predavanje naslovljeno »Grob bl. Alojzija Stepinca« održao je tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i kustos Stepinčeva muzeja na Kaptolu Tomislav Plukavec. Duhovni program u Popovači osmislila je mjesna bratovština bl. Alojzija Stepinca.
Posebnu ulogu u petak 10. veljače u župi Presvetoga Trojstva u Košutama – mjestašcu Cetinske krajine u kojem se bl. Stepinac slavi i kao župni suzaštitnik – dobili su najmlađi vjernici. Djeca u narodnim nošnjama nakon misnoga slavlja izvela su prigodni recital »In Te, Domine, speravi«. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je Zvonimir Mijić, biskupski vikar za kler. »Gledati u lik bl. Alojzija Stepinca znači gledati u onoga koji je na poseban način donio Krista našemu napaćenomu narodu, pokazavši nam križni put kojim nam je hodati«, poručio je uz ostalo predslavitelj Mijić. U sličnom je ozračju – uz najmlađe vjernike kao protagoniste svečanost – Stepinčevo proslavljeno i u svetištu Gospe Sinjske. Mladi su se istaknuli recitalom »Zašto su djeca Stepinca nazivala Isusom«. Središnje misno slavlje predvodio je župnik fra Antonio Mravak uz koncelebraciju gvardijana fra Marinka Vukmana, a u sklopu višednevne molitvene priprave sinjsko svetište pohodio je i Stepinčev postulator mons. Juraj Batelja.
S osobitim razlogom splitski vjernici upravo o Stepinčevu već pet godina pohode samostansku crkvu sv. Frane na Obali u Splitu. U prigodi blaženikova »rođendana za nebo« u crkvu je dopremljen relikvijar s djelićem blaženikova tijela iz zagrebačke prvostolnice, koji je bio izložen vjernicima na štovanje. Središnjoj proslavi o Stepinčevu, koju je predvodio fra Ante Vučković, prethodio je bogat duhovni program. Uoči 10. veljače u župi je upriličena i trodnevna priprema, a na Stepinčevo, uz misna slavlja u samostanskoj crkvi, vjernici su se mogli uključiti i u uru preminuća u kojoj su sudjelovali i franjevački bogoslovi s razmatranjima o posljednjim trenutcima blaženikova ovozemaljskoga života. Svečano je bilo i u splitskom naselju Trsteniku, u župi sv. Ivana Krstitelja, gdje je misnomu slavlju o Stepinčevu prethodila i trodnevna duhovna priprava u znaku duhovnih plodova hrvatskoga blaženika. Poticajne poruke u znaku bl. Stepinca mogle su se čuti i u Šibenskoj i u Dubrovačkoj biskupiji. U Srimi, nedaleko od Vodica, vjernici župe bl. Alojzija Stepinca svojega su zaštitnika proslavili u zajedništvu sa svojim biskupom Tomislavom Rogićem. Šibenski je biskup u homiliji uz ostalo bl. Stepinca usporedio sa »zapaljenom svjetiljkom koja razgoni tamu«. Vjernicima u Dubrovniku 10. veljače u katedrali Gospe Velike bile su izložene i blaženikove moći na štovanje uz, jasno, misno slavlje, koje je o Stepinčevu predvodio generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan, usporedivši u propovijedi Stepinca sa sv. Pavlom i aktualiziravši duhovne plodove hrvatskoga blaženika u suvremenom kontekstu.
Hvarski biskup Ranko Vidović u okviru proslave Stepinčeva pohodio je u nedjelju 12. veljače žup sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu na Braču, gdje je blagoslovio i kameni reljef hrvatskoga blaženika. “Alojzije Stepinac bio je prava osoba za pravi trenutak. U ovome prljavome vremenu, u vremenu, za koje volim reći ‘nevremenu’, čovjeku se nudi ono što ga rastače. Ovo vrijeme daje nam jedan širok put koji vodi u propast. Blaženi Alojzije Stepinac pokazatelj je uskoga puta”, rekao je uz ostalo biskup Vidović.
I riječka župa sv. Ane u naselju Gornja Vežica, kojoj je bl. Stepinac suzaštitnik, molitveno se o Stepinčevu ujedinila s ostatkom hrvatskih vjernika. Misno slavlje predvodio je župnik riječke župe sv. Ivana Krstitelja Mato Berišić. Misnim slavljem i trodnevnom duhovnom pripravom spomendan bl. Alojzija Stepinca proslavili su i vjernici riječke župe sv. Križa u naselju Srdoči.
U Istri u nedjelju 12. veljače oko duhovnoga lika bl. Alojzija Stepinca okupili su se vjernici župe u Škropetima, mjestašcu u unutrašnjosti Istre, ujedno jedinoj istarskoj župi posvećenoj tomu hrvatskomu blaženiku. Predslavitelj Mladen Matika okupljenim je vjernicima rekao da je bl. Stepinac svjedok životnoga puta u kojem se sebe daruje za druge. Svaki pokušaj spašavanja sebe životom za sebe promašen je, napomenuo je Matika. Ogulinska župa bl. Alojzija Stepinca u čast svoga zaštitnika priredila je zapažen duhovni program. Trodnevnu pripravu predvodili su svećenici Josip Vnučec, Mario Kralj i Nikola Prša, a u srijedu 8. veljače vjernici su u župi mogli pogledati i film Dominika Sedlara »Razgovor« o susretu nadbiskupa Stepinca i jugoslavenskoga diktatora Josipa Broza Tita 1945. godine. Misno slavlje o Stepinčevu predvodio je karmelićanin o. Anto Knežević, župnik u Gospiću.
Svečano je u Stepinčevu duhu bilo i u Slavonskom Brodu, u župi kojoj je blaženik zaštitnik i koja je ujedno najmlađa župa u gradu. Hrvatskoga blaženika u njegovoj se slavonskobrodskoj župi slavilo više dana. Molitvena priprava započela je u utorak 7. veljače i bila je uvod u slavlje koje je u četvrtak 10. veljače predvodio nekadašnji župnik župe bl. Alojzija Stepinca dr. Tomislav Ćurić, sadašnji rektor svetišta u Aljmašu. A poticajne su se poruke u Slavonskom Brodu mogle čuti i prve nedjelje nakon Stepinčeva, 12. veljače, kada je blaženikova župa ugostila i varaždinskoga biskupa Božu Radoša. »Neiscrpan je naš blaženik i vjerujem da svatko od nas vjernika osjeća njegovu blizinu, svježinu, jasnoću, ljubav kojom nas prati da ostanemo na Božjem putu, ljubav da naša savjest bude čista onako kako je bila njegova, da i mi možemo pjevati ‘Ljiljane bijeli’ gledajući u ljepotu Blažene Djevice Marije i ljepotu duše bl. Stepinca, moleći Gospodina da učini i naš život po njihovu životu, da i naša srca, naše duše budu bijele i mirišu evanđeljem«, rekao je uz ostalo biskup Radoš.
U župi Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu Stepinčevo je proteklo i u znaku bl. Marije Propetoga Petković. Naime, korčulanska se blaženica na osobit način svakoga devetoga dana u mjesecu časti u Valpovu, koje je s njom na osobit način povezano zbog prisutnosti družbe sestara Kćeri Milosrđa. Tako je i u svojoj propovijedi o Stepinčevu valpovački župnik Zvonko Mrak citirao ulomke iz pisama koja je bl. Marija Propetoga Petković pisala zagrebačkomu nadbiskupu Stepincu.
Stepinčevo je slavljeno i u Požegi, gdje je misno slavlje u petak 10. veljače predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. U svojoj se homiliji biskup Škvorčević oslonio na misli koje je papa Ivan Pavao II izrekao u prigodi proglašenja Stepinca blaženim na Mariji Bistrici 1998. godine. “Pšenično zrno palo na zemlju’ prije svega je sâm Krist, koji je umro na Kalvariji i koji je potom pokopan u zemlju da bi svima dao život. Ali ovo se Otajstvo smrti i života ostvaruje također i u ovozemnom životu Kristovih učenika: biti bačeni na zemlju i tamo umrijeti i za njih je uvjet svake prave duhovne plodnosti. Nije li možda upravo to bila tajna i vašega nezaboravnog i nezaboravljenog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, kojega danas motrimo u slavi blaženikâ? On je na jedinstven način sudjelovao u Vazmenom Otajstvu: poput pšeničnoga zrna ‚pade na zemlju’, na ovu hrvatsku zemlju, te je, umrijevši, donio ‚obilat rod'”, citirao je riječi velikoga pape biskup Škvorčević.
U susjednoj Bosni i Hercegovini Stepinčevo se osobito slavilo u Banjoj Luci, gdje je misno slavlje u katedrali predvodio biskup Franjo Komarica, te u Sarajevu, gdje je u katedrali Srca Isusova euharistijsko slavlje predvodio generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.
Stepinčevo je okupilo i hrvatske vjernike koji žive izvan granica hrvatske domovine. Svoga zaštitnika svečano je u nedjelju 12. veljače u zajedništvu s bjelovarskim biskupom Vjekoslavom Huzjakom proslavila i Hrvatska katolička zajednica bl. Alojzija Stepinca u Aalenu, njemačkom gradiću sedamdesetak kilometara od Stuttgarta. Svečano je o o prvoj nedjelji nakon Stepinčeva bilo i u Hrvatskoj katoličkoj misiji Würzburg, gdje su se hrvatski vjernici u blaženikovu znaku okupili u crkvi sv. Mihaela u Aschaffenburgu. Krčki biskup Ivica Petanjak Stepinčevo je proveo među Hrvatima u New Yoruku. Središnje misno slavlje biskup Petanjak predvodio je u Hrvatskoj župi Sv. Ćirila i Metoda. Hrvatski su se vjernici okupili o spomendanu bl. Stepinca i u crkvi sv. Pavla u američkom gradu Clevelandu, gdje je središnje misno slavlje predvorio dr. Ivan Bodrožić.
