Dičiti se Stepinčevim imenom danas se može na mnogo načina, o čemu osim stotinjak blaženikovih ulica i četrdesetak kapela u Hrvatskoj svjedoči i teško odrediv broj obrazovnih, kulturnih, športskih, karitativnih i pastoralnih institucija i organizacija koje su diljem svijeta nazvane po njemu. No posebno mjesto u srcu kardinala koji je najviše od svega želio biti župnik nesumnjivo imaju – župe.
Od Stepinčeve je beatifikacije blaženiku u Hrvatskoj posvećeno 15 župa i dvije vojne kapelanije, a kao suzaštitnika slavi ga još barem šest župa. No to je tek manji dio stepinčevskih zajednica Crkve u Hrvata: uz jednu župu Vrhbosanske nadbiskupije, i najveći broj hrvatskih katoličkih misija u svijetu nosi Stepinčevo ime. Ususret blaženikovu blagdanu s vjernicima s nekoliko točaka stepinčevskoga zemljovida razgovarali smo o pobožnosti koja se u njihovim zajednicama gaji prema kardinalu.
Stepinčevo – obnova zajedništva među župama
U mladoj župi bl. Alojzija Stepinca u Mirkovcima pokraj Vinkovaca blagdan župnoga zaštitnika prigoda je i za obnovu zajedništva među vinkovačkim župama, kako to opisuje župljanin Nikola Vukušić. »U krunicu, litanije i molitvu za proglašenje svetim uključuju se župne zajednice grada Vinkovaca sa svojim crkvenim zborovima, kao i bogoslovi Đakovačko-osječke nadbiskupije, a svakoga dana nakon euharistije organiziramo i druženje župljana s hodočasnicima, kojih je iz godine u godinu sve više«, opaža Vukušić.
Blaženikove litanije u pjesmi
Tijekom trodnevnice ususret Stepinčevu u virovitičkoj se župi bl. Alojzija Stepinca vjernici okupljaju da bi blaženikove litanije izmolili pjevajući, ističe župljanin Darko Lanšćak, koji se za blagdan župnoga zaštitnika osobno priprema čitajući Vranekovićev »Dnevnik« i Stepinčeva »Pisma iz sužanjstva«. »Tako se uživljavam u njegovu svakodnevicu. Nekomu se to može učiniti kao daleka prošlost, ali svi koji su osjetili duh komunizma znaju koliko je važno za razumijevanje sadašnjosti«, zaključuje Lanšćak.
Stepinčevim putom u Remete i Mariju Bistricu
Zavjetne mise desetoga u mjesecu i krunica po molitveniku koji je kardinal preveo, cjelonoćno klanjanje uz Stepinčeve misli i cjelodnevno klanjanje uz Stepinčev rođendan, predavanja, promocije i predstave o Stepincu, programi stepinčevske brige za djecu bez roditelja i starije osobe – teško je župljaninu Vedranu Pavloviću i nabrojiti kako se sve blaženiku odužuje prva mu posvećena župa Zagrebačke nadbiskupije, ona na zagrebačkoj Savici. »Uz župno hodočašće u Krašić, Stepinčevim putom u Remete hodočaste djeca, a u Bistricu odrasli.«
Zaštitnik čitave godine
Devetnica, litanije, krunica, procesija – niže Emanuel Čondić iz Budaševa oblike pobožnosti kojima se vjernici ondašnje župe bl. Alojzija Stepinca pripremaju za Stepinčevo. Posebno pritom navodi trodnevnicu obogaćenu postom, ali primjećuje i da je u Budaševu svaki deseti u mjesecu poseban. »Na svaki ‘Stepinčev dan’ blaženika častimo pobožnošću, misom i klanjanjem, a organiziramo i predavanja raznih gostiju i radionice za djecu«, navodi Čondić.
I deseti drugoga i drugi desetoga
Budući da u župnoj crkvi nemaju kardinalovu oltarnu sliku, vjernici ogulinske župe bl. Alojzija Stepinca rese njegov kip. A osim za Stepinčevo, taj se običaj ponavlja i na blagdan anđela čuvara, 2. listopada, u spomen na dan kada je 2016. posvećena jedina Stepinčeva crkva u Hrvatskoj kojom upravljaju franjevci trećoredci, objašnjava župljanka Marica Županić. »Toplina, pristupačnost i propovjednička riječ naših franjevačkih župnika približava nam kardinala i u ostatku godine«, zaključuje.
Dan kada župa postane svetište
»Kao mlada župa jedini smo u Šibenskoj biskupiji imali povlasticu za zaštitnika dobiti bl. Alojzija«, primjećuje Neven Kursar iz Srime, kojega su kao studenta blaženiku privukle propovijedi Stepinčeva nasljednika, sluge Božjega kardinala Kuharića. »Tijekom trodnevnice molitvi se priključuju i vjernici iz susjednih župa, pogotovo župljani iz Vodica, no na sam blagdan župa postane kao pravo svetište. U Srimu tada organizirano hodočaste vjernici iz svih župa Vodičkoga dekanata, ali i čitave biskupije«, primjećuje Kursar.
Kako se za »župni god« pripravljaju vojnici
Stepinčevo kao dan vojne kapelanije sa sjedištem u Karlovcu donekle je slično župnomu godu, tumači vojni kapelan Ivan Blaževac. »Naša je priprava ipak ponešto drukčija: ususret blagdanu krećemo u hodnju 23 kilometra od vojarne do Krašića. Činjenica da se vojnici mogu pomoliti pred relikvijom bl. Alojzija Stepinca koja se nalazi u kapelaniji njihovu djelovanju svaki dan daje molitveno ozračje«, objašnjava Blaževac. Stepinčevo ime osim karlovačke kapelanije od 2014. nosi i kapelanija Policijske uprave virovitičko-podravske.
Ophod oko kardinalove relikvije
Uz Popovaču, Brestje, Ivanju Reku, Vežicu, Funtanu i Trstenik, Stepincem se kao suzaštitnikom diče i vjernici župe Presvetoga Srca Isusova u Košutama pokraj Trilja. Ta je duhovna povezanost započela kada su 2007. u glavni oltar župne crkve ugrađene blaženikove relikvije, navodi župljanin Miljenko Marić. »Za svako Stepinčevo nakon euharistije otkriva se oltar te ga vjernici ophode i u molitvi dotiču mjesto gdje su položene relikvije«, opisuje Marić, dodajući da je župa suzaštitniku čast odala i dvjema skulpturama.
Isus, Josip i Alojzije
Župa bl. Alojzija Stepinca u Orašju jedina je Stepinčeva župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i čitavoj Bosni i Hercegovini. Po mnogočemu je jedinstvena i stepinčevska priprava njezinih župljana, koju nam je opisao župnik fra Bono Kovačević. »Tijekom velike devetnice svetomu Josipu nakon navještaja evanđelja razmatramo litanije svetoga Josipa prema Stepinčevim propovijedima, a svakoga četvrtka u godini u sklopu pobožnosti blaženomu Alojziju molimo i krunicu Božjega milosrđa u spomen na nadbiskupovo geslo.«
»Naš oltar« u Austriji
Izuzevši Aziju, Stepinčeve zajednice i ustanove prisutne su na svim naseljenim kontinentima, čemu brojem najviše pridonose hrvatske katoličke misije. Jedna od njih 2008. uzdignuta je i na status župe, pri čemu je na pokrajnji oltar matične joj crkve sv. Andrije postavljen Stepinčev umjetnički portret, navodi pastoralni suradnik Hrvatske katoličke župe u Salzburgu Petar Sakač. »Taj oltar svi otada zovu ‘naš oltar’. Još za Stepinčeva života pod vodstvom Vilima Cecelje u Salzburgu je na čelu svake procesije iza križa nošena kardinalova slika«, domeće Sakač.
Legenda karte
