Potresno je u rubrici »Kultiviranje« Večernjega lista pisao Denis Derk o svećeniku fra Ivanu Kramaru koji je nedavno preminuo u prometnoj nesreći. Osim što je bio franjevac Bosne Srebrne i gvardijan samostana sv. Vlaha u Pridvorju, bio je istaknuti pjesnik i pisac te dugogodišnji član Društva hrvatskih književnika. Sudjelovao je i u Večernjakovu natječaju, i to poučnom pričom »Akif« i pričom »Sivulja«. Andrićevski ispričana priča »Akif« govori o starijem čovjeku velikih podočnjaka i hrapavih ruku koji je prodavao kruške, a djeci je nalikovao na klauna. Imao je četiri kćeri i jednoga sina, jedinoga nasljednika, koji nije razmišljao o radu, nego je vrijeme provodio u Mujinoj kavani i na Mehuriću i lokao. Nije se bojao Boga niti je poštovao oca, od kojega je tražio »pare«, pa i fizičkom silom. A »Sivulja« je priča o babi Katuši kojoj su muža s kamiona »gurnuli« odmah nakon Drugoga svjetskoga rata, dok su komunisti, a dojučerašnji pripadnici raznih vojska, provodili svoje radne akcije. Morala je podizati troje male djece, a to je radila i uz pomoć krave »Sivulje«. Ali to nisu jedine zavičajne, vrlo živopisne priče talentiranoga i u jeziku ekonomičnoga i spretnoga franjevca koje je objavio u Večernjaku. Tako je poslao i priču na najnoviji, 57. natječaj, pod nazivom »Ovca«, a prije toga mu je selektor Tomislav Sabljak u tiskano subotnje izdanje Večernjega lista pripustio i priču »Pašin tefter«. U Selcima na Braču, na manifestaciji »Croatia rediviva«, koju marljivo organizira akademik Drago Štambuk, ovjenčan je maslinovim vijencem poezije, čime je izborio pravo da mu se na selačkom trgu na kamenom zidu nađu i stihovi, koji su i uklesani ove godine. O. Kramar osnovao je Društvo srednjobosanskih pjesnika, pjesničku manifestaciju »Pjesnici pod platanom«, a pokrenuo je i list »Vrilo«. Radio je na tiskanju zbirke svojih kratkih priča, a objavio je i nekoliko zbirka poezije, u čemu mu je savjetima svesrdno pomagao i akademik Luko Paljetak. Uostalom, s Paljetkom je objavio zajedničku zbirku zanimljiva i metaforična naziva »Dvoglasje za samoću«. Objavio je i zbirku »Kameno more« pod uredničkom paskom Luke Paljetka, a prihod od prodaje te knjige namijenio je gladnoj djeci u Ruandi. Pjesme su mu prevođene i na strane jezike te smo njegovom smrću izgubili darovita pjesnika koji je itekako mogao pomoći populariziranju poezije, koju je nazivao najčišćom filozofijom ljudskoga uma. Bio je, navodi dalje Derk, omiljeni svećenik koji je u kulturnom smislu preporodio za kulturu doista bogomdan franjevački samostan u Pridvorju. Među posljednjima koje je napisao jesu i stihovi: »Ne vjeruj. Ako ti kažu da sam umro, ne vjeruj, posadi neven, neka se leptiri pretvaraju u njihovo sjeme.
Ako ti kažu da sam umro, ne vjeruj, vjeruj oblacima što spremaju se kišu prosuti na zemlju, posadi slak u svoj vrt, da mi duša mirno spava. Ako ti kažu da sam umro, ne vjeruj, pogledaj ptice što preko mora lete, kad se vrate znat ćeš. Ako ti kažu da sam umro, ne vjeruj, pogledaj maslačak, tako se i ja ušutim u svojoj samoći. Ako ti kažu ne vjeruj.«
Koliko su štetna energetska pića posebno za djecu navodi u svom tekstu u Večernjem listu Ivica Beti. Čak 65 posto učenika osnovnih škola i 85 posto učenika srednjih škola pije energetska pića, alarmantan je rezultat ankete koja je na inicijativu Savjeta za zdravlje Varaždinske županije provedena u 30 osnovnih i deset srednjih škola na uzorku od oko 5300 učenika. »Učestalost raste s dobi, dakle što su stariji, to češće konzumiraju, pri čemu je konzumacija češća kod muškog spola. Na pitanje zašto konzumiraju energetska pića najčešće su kao razloge naveli umor, manjak koncentracije i odmor nakon nekakve aktivnosti. Informacije o energetskim pićima, što je najžalosnije, dobivaju iz reklama i od prijatelja, najmanje iz stručne literature ili pak od roditelja. Uznemirujuće je da je 20 posto učenika osnovnih škola i 30 posto učenika srednjih škola imalo ozbiljnije smetnje pri konzumaciji. Velik broj imao je simptome kardiovaskularnoga sustava, tzv. stezanje u prsima, bol u prsima, ubrzani rad srca, a velik broj se požalio na mučninu i povraćanje. Nije zanemariv broj da je osam posto učenika imalo smetnju zbog koje su ozbiljno zabrinuti za svoje zdravlje«, rekla je prof. dr. Marijana Neuberg, pročelnica Odjela za sestrinstvo na Sveučilištu »Sjever«. Pedijatri i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije uočili su povećanu konzumaciju energetskih napitaka u djece i mladih, što je sad istraživanjem i potvrđeno.
Malo tko je mogao pretpostaviti da će se uz pandemiju koronavirusne bolesti dogoditi i nešto pozitivno, to jest da će maturanti početi više cijeniti svoju domovinu. To bi se moglo zaključiti na temelju pisanja portala Poslovni.hr na kojem je objavljen tekst u kojem se tvrdi da su maturanti koji su svoje maturalce u inozemstvo zamijenili Hrvatskom bili – prezadovoljni. Još se maturalna putovanja u inozemstvo, kako svjedoče u pojedinim agencijama, nisu vratila na pretpandemijske brojke. Nekadašnje vodeće destinacije poput Češke, Italije, Španjolske i Grčke izgubile su nešto hrvatskih maturanata u korist hrvatskih destinacija. Najtraženije domaće destinacije su Jadran i Hrvatsko zagorje, a školarci na putovanju najčešće ostaju četiri dana, rekli su u agenciji »Arriva travel«. Iz te su agencije istaknuli da su povratne reakcije maturanata koji su ove godine »otkrivali« ljepote Lijepe Naše bile odlične.
