Vlaga u stambenom prostoru ne bi trebala biti niža od 30 posto ni veća od 60 posto jer se plijesan nerijetko stvara već i pri 65 posto vlage, a do kondenzacije i razvoja plijesni po zidovima sigurno dolazi kod vlage od 70 posto

Svako godišnje doba zahtijeva prilagodbu ljudi, ali i prostora na specifičnosti meteoroloških prilika, vegetacije i okoline, kao i mikroklime doma. Nakon vrućega ljeta jesen će sigurno brojnima donijeti željeno osvježenje jer su temperature umjerenije pa su aktivnosti u prirodi puno ugodnije. Jesen donosi i vlažno vrijeme koje ima svoje prednosti, ali i nedostatke.

Vlaga povećava isparavanje kemikalija

Vlažan zrak podloga je za razvoj plijesni i pogoduje stvaranju grinja, što posebno utječe na pojavu alergija. No i u osoba koje nisu sklone alergijama visoka vlažnost štetno utječe na zdravlje, posebno dišne putove te pojavu brojnih bolesti u osoba koje su oslabljena imuniteta. Vlažna okolina pruža idealne uvjete za preživljavanje i razmnožavanje bakterija, virusa, gljivica i plijesni. Određene vrste plijesni uzrokuju brojne zdravstvene probleme. Spore gljivica koje se šire zrakom disanjem ulaze u organizam i mogu uzrokovati infekciju dišnih putova i alergijske reakcije. No spore se mogu naseliti na kožu i uzrokovati razne kožne probleme poput ekcema, osipa i drugih upala kože i sluznica, ali i oštećenja vlasišta i noktiju. Osim toga, štetna isparavanja plijesni mogu ući u krvotok disanjem i uzrokovati oštećenje živčanoga sustava koje se očituje jakim glavoboljama, vrtoglavicama i mučninom, ali i drugih organskih sustava poput probavnoga i srčano-žilnoga. Vlaga u prostorijama povećava i isparavanje kemikalija kao što su formaldehid i isparljivi organski spojevi koji se nalaze u namještaju, tepisima i slično. I vrlo mala izloženost tim spojevima u osjetljivih osoba može iritirati sluznice i izazvati probleme u dišnim putovima.

Plijesan
Svjetska zdravstvena organizacija oko 300 milijuna slučajeva astme pripisuje plijesni
koja nastaje u djetinjstvu. Postoji više od 200 vrsta plijesni štetnih za ljudsko zdravlje.
Važno je paziti na razinu vlage

Vlaga u stambenom prostoru ne bi trebala biti niža od 30 posto ni veća od 60 posto jer plijesan se nerijetko stvara već i pri 65 posto vlage, a do kondenzacije i razvoja plijesni po zidovima sigurno dolazi kod vlage od 70 posto. Zbog prevelike koncentracije vlage u prostoru osjetila krivo opažaju temperaturu prostorije te postoji osjet hladnijega prostora nego što zapravo jest. To može izazvati i promjenu lučenja hormona u organizmu (povećano lučenje hormona stresa ACTH i smanjeno lučenje endorfina), što može uzrokovati razdražljivost, manjak energije i slično. Osim toga subjektivni osjećaj hladnoće traži i povećanje grijanja prostora. Zbog toga je važno u vlažnom vremenu regulirati vlažnost zraka u stanu, ali i redovito ga prozračivati. No do problema može dovesti i suh zrak jer ako je vlažnost niža od 30 posto, zrak je previše suh. Za isušivanje zraka najveći su »krivac« pregrijani prostori tijekom sezone grijanja. Suhi zrak uzrokuje isušivanje sluznice dišnih putova, pri čemu se gubi vodeni sloj i smanjuje se »debljina« sloja sluzi. Zbog toga dolazi do oštećenja sluznice koja postaje podložna infekcijama..

Vlažnost zraka
veća od 70 posto zahtijeva 30 posto više energije za grijanje
za postizanje optimalne temperature, a vlažnost iznad 85 posto
zahtijeva gotovo 50 posto više energije za postizanje istoga učinka.
Sobna temperatura
od 22 °C i postotak vlage od 45 posto optimalni su uvjeti za život.
24°C
optimalna je mikroklima u prostoru za intelektualni
rad kod 55 posto relativne vlažnosti zraka.
SAVJET | Kako se boriti s vlagom u kući
Vlažnost zraka može se mjeriti uz pomoć mjerača vlage (higrometra) koji su dostupni na tržištu po pristupačnim cijenama. Ako se vlaga iz određenih razloga ne može držati pod kontrolom, optimalno rješenje mogu biti isušivači prostora ili za zagrijane prostorije sa suhim zrakom ovlaživači zraka. Isparavanje prilikom kuhanja stvara puno vlage koja se može riješiti uključivanjem nape, a nakon tuširanja treba ostaviti vrata kupaonice otvorena. Stambeni prostor treba redovito provjetravati tako da se u potpunosti zamjenjuje unutarnji zrak vanjskim zrakom. Ne preporučuje se provjetravanje otklopnim otvaranjem prozora (»na kip«) kada je hladno vrijeme jer se tako prozor hladi te se povećava kondenzacije vode i stvaranja plijesni na rubovima prozora.
Najučinkovitiji je način provjetravanja prostorije otvaranje širom prozora u trajanju od četiri do deset minuta nekoliko puta na dan ili otvaranje prozora i vrata na propuh od dvije do četiri minute. Provjetravanjem se ne mijenjaju samo temperatura i vlažnost zraka, nego se odvodi ugljični dioksid i dovodi kisik. Tepisi i platneni namještaj (garniture za sjedenje i slično) mogu zadržavati vlagu te smanjivati kvalitetu zraka u kući. To su i posebno pogodni uvjeti za razmnožavanje grinja. Zbog toga je važno redovito čistiti prašinu i usisavati dom. U sprječavanju koncentracije grinja važno je očistiti otvore za zrak prije prvoga uključivanja centralnoga grijanja nakon ljeta. Gljivice i plijesan ulaze u dom i izvana jer se najesen nalaze na vlažnom otpalom lišću, hrpama komposta, otpadu u dvorištu. Stoga je važno redovito čišćenje dvorišta od lišća. Dvorišni otpad valja ostavljati dalje od kuće, redovito prazniti kante za smeće, a drva bi trebalo pohraniti u dobro izoliranu prostoriju.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA