Nakon što su odobrena, prva su cjepiva protiv koronavirusa bila namijenjena najugroženijoj populaciji. Prednost u redu za čekanje imali su stariji ljudi i oni s komorbiditetima. Proizvodnja u farmaceutskim pogonima bila je usporena, distribucija ograničena, a prve su pošiljke stizale uz pratnju policije i dugih cijevi.
Dojam o ushitu ljudi i konačno ispunjenoj želji za cijepljenjem stvarale su medijski generirane afere o cijepljenju preko veze, preskakanju reda, slike gužva bez distance… Otkrivene su priče o sudskim procesima koje pokreću vlade protiv farmaceutskih kompanija, tražeći da se poštuju ugovorne obveze – »brže, više, bolje«.
Nakon prvih doza rezerviranih za stariju populaciju započelo je dobrovoljno cijepljenje svih punoljetnih osoba. U potjeri za kolektivnim imunitetom čitavoga svijeta potrošeno je gotovo 6 milijardi doza cjepiva. U Europi taj broj iznosi oko 780 milijuna (u Hrvatskoj 3,3 milijuna) primljenih doza. No u obliku postotka te su brojke manje važne i za mnoge epidemiologe nedovoljne: samo je 31 posto svjetskoga stanovništva potpuno cijepljeno ili nešto više od 50 posto u Europi (https://ourworldindata.org/covid-vaccinations).
U odazivu na cijepljenje posebno su »zakazale« mlađe generacije. U svim zemljama cijepljenost među mladima znatno je niža nego među starijom populacijom. U Hrvatskoj, na primjer, od svih ljudi između 18. i 25. godine samo se njih 25 posto odazvalo na cijepljenje. Osim toga, u svim se zemljama svijeta bilježi usporena dinamika cijepljenja, redovi postaju sve kraći, punktovi za cijepljenja se zatvaraju…
Očigledno je da se nametnutom strategijom cijepljenja ne će ostvariti kolektivni imunitet pa stoga farmaceuti i epidemiolozi traže nove načine ekspanzije cijepljenja. Prvi je korak bio ulazak javnozdravstvene politike u škole. Nakon razmatranja kliničkih studija, koje su proveli proizvođači cjepiva, predloženo je da se i djeca starija od 12 godina mogu cijepiti.
Time se povećava broj vjerojatnih korisnika cjepiva za oko 8 posto. Usprkos etičkim dvojbama, oskudnim podatcima o sigurnosti i protivljenju roditelja, sezona cijepljenja za tinejdžere je počela. U međuvremenu su farmaceutske kompanije provele ispitivanja efikasnosti cjepiva i na djeci između 5 i 12 godina te nadležnim institucijama podnijele zahtjeve za odobrenje cijepljenja još mlađe djece. Time se povećava broj vjerojatnih korisnika cjepiva za još 8 posto.
Scott Gottlieb, bivši ravnatelj američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), a sada jedan od direktora kompanije »Pfizer«, očekuje zeleno svjetlo krajem ove godine: »Prema redovitoj proceduri u FDA, koja uključuje 4-6 tjedana recenzije, autorizaciju cjepiva za djecu stariju od pet godina možemo očekivati s početkom zime. Međutim, eventualni nastavak ubrzanoga širenja delta-varijante koronavirusa među tom populacijom stvorit će dodatan pritisak na regulacijska tijela pa autorizaciju očekujemo i ranije.«
No to nije sve. Upravo ovih dana farmaceutske tvrtke provode ispitivanja sigurnosti i efikasnosti cjepiva za mlađe od pet godina: djecu vrtićkoga uzrasta te djecu do šest mjeseci. Frank D’Amelio, voditelj financijske službe u »Pfizeru«, očekuje zeleno svjetlo početkom sljedeće godine: »Očekujemo da ćemo sve podatke prikupiti do kraja studenoga, kada planiramo regulatornim tijelima podnijeti zahtjev za odobrenje cjepiva za djecu između šest mjeseci i pet godina.« Time se povećava broj vjerojatnih korisnika cjepiva za još 8 posto.
Drugim riječima, od sljedeće se godine može očekivati dopušteni imunizacijski zahvat za sve generacije. Za odrasle doza iznosi 30 mikrograma, za manju djecu 10 mikrograma, a za najmlađe samo 3 mikrograma u trećini mililitra cjepiva. Ako se rezultati na terenu pokažu dobrima, sasvim je izvjesno da će cjepivo protiv koronavirusne bolesti završiti u redovitom kalendaru cijepljenja. Time će se posao stoljeća pretvoriti u »doživotni« ugovor s državom.
