Prvi put u 40 godina broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 100 tisuća, čemu je pridonio i porast iseljavanja. Analitičar tržišta Predrag Bejaković rekao je da je teško procijeniti koliko je nezaposlenih, ali je oko 20 posto trajno nezaposlenih (što znači da nisu radili više od tri godine) i oni su vjerojatno »izgubili vezu s tržištem rada«. Službena statistika pokazuje i to da je u travnju najviše registriranih nezaposlenih, odnosno čak 17,8 posto, bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 19 tisuća, slijedi Osječko-baranjska županija s malo više od 13 tisuća te Zagreb sa 12 250 nezaposlenih ili 11,6 posto. Osobe starije od 45 godina čine gotovo polovicu; 60 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu, a čak je 15,5 posto nezaposlenih s visokoškolskim obrazovanjem (oko 18 tisuća). Iseljavanje zadnjih godina nije tako tragičnih razmjera kao u nekim prijašnjim razdobljima te, za razliku od doba naših djedova i baka, danas postoje i povratnici, često zbog visokih troškova života u zemljama u koje su emigrirali. Dogodi li se Hrvatskoj zavidan i dugotrajan gospodarski rast te uspostavi li se vladavina prava, ljudi bi se vjerojatno vraćali u većoj mjeri. Dio trajno nezaposlenih ima nezaposlenoga supružnika i djecu te ostvaruju različita socijalna prava i primanja po toj osnovi pa procjenjuju da im nije isplativo zaposliti se jer bi kao obitelj time više izgubili nego dobili novca, a dio ih pritom radi »na crno«. Postoje mjere HZZO-a za dugotrajno nezaposlene, a iz Ministarstva rada kažu da se svake godine izdvaja ukupno 130 milijuna eura za različite mjere aktivne politike zapošljavanja te spominju i novac iz nacionalnoga plana za oporavak i otpornost. Stopa registrirane nezaposlenosti u travnju je bila 6,1 posto, a stopa zaposlenosti u Hrvatskoj, iako je rasla, i dalje je niža od prosjeka EU-a. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, u travnju je u Hrvatskoj ukupno bilo 1 608 454 zaposlenih, navodi za Jutarnji list Gordana Grgas.
Cijeli obrazovni sustav utemeljen je na čitanju i pisanju. Pravodobna dijagnoza i terapija poremećaja i izgovora u djece predškolske dobi zbog svega je toga vrlo važna, a podatci iz svijeta pokazuju dramatičan porast govornih teškoća u djece. Prema istraživanju »Komodo Healtha«, 1,5 milijuna američke djece u dobi do 12 godina lani je dijagnosticirana neka govorna teškoća. Najviše su pogođena djeca od dvije godine, s porastom dijagnoze od 136 posto u 2022. u odnosu na stopu prije pandemije.
Slični podatci dolaze iz Velike Britanije. Nažalost način života diktiran je mobitelima pa nema sumnje da je stil odrastanja jedan od uzroka porasta tih teškoća u djece. U Hrvatskoj su logopedi teško dostupni pa se pregled čeka u rasponu od nekoliko mjeseci do godinu dana – to je posebno problematično u dječjoj dobi. Kad netko roditelju koji traži pomoć za svoje dijete kaže da dođu za godinu dana, to je besmisleno, rekao je prof. dr. Zdravko Kolundžić, voditelj studija logopedije na Sveučilištu u Rijeci, s kojega će za dvije godine izići prvi magistri logopedije. Mnoge zdravstvene, predškolske ustanove i škole nemaju logopeda. Bilo bi dobro omogućiti pružanje logopedskih usluga na razini primarne zdravstvene zaštite, u domovima zdravlja, jer će tako biti dostupnije i u manjim sredinama. Nema podataka koliko logopeda nedostaje, ali prema procjeni dr. Kolundžića riječ je o stotinama, koji bi uslugama pokrili cijeli teritorij zemlje. Živa riječ je nezamjenjiva. Nije isto gleda li dijete priču na ekranu ili je sluša od nekoga člana obitelji. I zahtjevi su veći. Očekuje se da početkom osnovne škole dijete ima uredan jezično-govorni status. Nekad je to bilo fleksibilnije, a sad je program takav da djeca koja imaju jezične teškoće i poremećaje izgovora teško ispunjavaju zahtjeve škole. Danas djeca pišu diktate nakon što su svladala samo pet slova, to je stres. Ako nije automatiziralo vještinu čitanja i pisanja u trećem razredu, dijete ne može napredovati, stoji u tekstu Nataše Vlašić Smrekar u Večernjem listu.
»Prolazimo kroz nacionalnu krizu mentalnoga zdravlja mladih i bojim se da su društvene mreže njezin glavni pokretač, na što moramo hitno odgovoriti«, upozorio je američki čelnik Službe javnoga zdravlja dr. Vivek Murthy u priopćenju koje je obišlo svijet. Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjeli učinci društvenih mreža na mlade, ali puno dokaza ide u prilog tomu da su negativne posljedice neizbježne, poručio je Murthy u izvješću na 19 stranica. Istraživanja su, navodi među ostalim, utvrdila vezu između upotrebe društvenih mreža i pojave simptoma depresije. Poticanjem tinejdžera da se uspoređuju te platforme mogu oslabiti njihovo samopoštovanje, smatra liječnik. Djevojčice su ranjivije od dječaka. Upotreba tih platformi izlaže ih više od dječaka internetskomu maltretiranju ili čak razvoju poremećaja prehrane, navodi se u istraživanju koje je citirao Murthy. Svi mladi također mogu biti izloženi opasnomu sadržaju koji primjerice prikazuje nasilnike. U nizu njegovih prijedloga ističe se zahtjev da tehnološke tvrtke trebaju nametnuti »minimalnu dob« za djecu koja se žele pridružiti njihovim društvenim mrežama i stvoriti zadane postavke koje bolje štite njihovu privatnost.
