»Živim kao podstanar s troje djece i suprugom. Prije mjesec dana gazdarica nam je rekla da se moramo iseliti. Prije toga svakoga nam je mjeseca povećavala stanarinu za 50 do 100 eura. Nismo se snašli za drugi smještaj, nažalost živimo u turističkom gradu okrenutu turizmu. Stanovi su preskupi, u obzir dolaze studenti, radnici. Osjećam se nemoćno, tužno i poraženo. Toliko mi je ovo stresno da sam završila na bolovanju. Psihički, fizički osjećam se loše.« Svjedočanstvo je to koje je objavila Dijana Jurasić u Večernjem listu upozoravajući tako na golem problem. I dječja pravobraniteljica preporučila je žurno propisivanje mjera kako bi socijalno ugroženi građani s djecom dobili primjereno mjesto za stanovanje u razumnom roku. U svojem izvješću pravobraniteljica napominje da o pravu na stanovanje govore i nacionalni i međunarodni dokumenti kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima, europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, konvencija o pravima djeteta.
Roditelji su odgovorni za to da, u skladu s mogućnostima, osiguravaju uvjete potrebne za djetetov razvoj, a država je obvezna pomoći roditeljima i, ako treba, osigurati im materijalnu pomoć, osobito glede prehrane, odijevanja i stanovanja. Jedna je majka napisala: »Nema na koja vrata nisam pokucala i molila za pomoć. Naime, zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnijela sam 2015. godine, sama se skrbim za dijete. Živimo zajedno u jednoj sobi od 12 kvadrata s krevetom na kat. Ta nam soba služi za sve, od boravka, učenja, objeda. Također ima dosta vlage koja nam ugrožava zdravlje. Sin mi je ležao dva puta u bolnici s upalom pluća. Na listi za dodjelu stana sam 64.« Neki roditelji dovedeni su u bezizlaznu situaciju pa se u očaju bespravno usele u socijalni gradski ili društveni stan, svjesni rizika i moguće kazne. Na listama prvenstva više je stotina onih koji traže smještaj i ljudi se nalaze na njima dugi niz godina bez izgleda da će dobiti socijalni stan. Tako se u izvješću pravobraniteljice spominje slučaj majke koja s plaćom manjom od 700 eura više nije mogla plaćati najamninu za stan u kojem je živjela s djetetom pa se s njime bespravno uselila u gradski stan. Grad u kojem živi pokrenuo je sudski postupak radi iseljavanja majke i djeteta, a pravobraniteljica je uputila preporuku Gradu, županiji, da pomognu majci s djetetom i osiguravanju primjerenog stana… Tako i u jednom slučaju obitelj, odnosno majka koja je zaposlena na minimalcu u tvrtki u stečaju, otac koji radi u »Čistoći« te dijete koje ima teškoće u razvoju, živi u jednoj sobi u stanu bake i djeda koji su bolesni. Grad Zagreb zamolio ih je za strpljenje jer je zaprimio više od dvije stotine zahtjeva obitelji u teškoj situaciji. Što obitelji znači puko verbaliziranje i razumijevanje Grada Zagreba ako ondje nisu u stanju stambeno zbrinuti najugroženije građane? Pravobraniteljica za djecu upozorila je mjerodavno ministarstvo na nacionalne i međunarodne dokumente prema kojima obitelji s djecom u teškim uvjetima imaju pravo na stanovanje odnosno pomoć države.
Za mnoge se stanje s potragom za stanom pogorša u turističkoj sezoni, pogotovo u priobalnom području. Već sada prebukiranja ima i na Jadranu, osobito otocima i priobalju, no isključivo radi zarade i zaposlenja. Ne smije se dogoditi slučaj Kanarskih otoka, gdje lokalci žive u svojim automobilima zbog turista koji »gutaju otok«. »Airbnb i Booking.com su poput raka koji polako ‘proždire otok’«, tvrde Španjolci i pokreću inicijativu »Kanarski otoci su iscrpljeni«. Aktivisti i ekolozi na Kanarskom otočju upozoravaju da je tamošnje lokalno stanovništvo prisiljeno živjeti u svojim automobilima, pa čak i špiljama, zbog utjecaja velikih turističkih operatera koji »gutaju otok«, piše Daily Mail. To je posljednja u nizu alarmantnih izjava aktivista uoči masovnih prosvjeda protiv turizma na Kanarskom otočju. U međuvremenu stanovnici pribjegavaju očajničkim mjerama kako bi ograničili broj turista koji posjećuju lokalne ljepote, pa tako ispisuju grafite protiv turizma i postavljaju lažne natpise kako bi otjerali turiste. Udruga Tenerife nema ništa protiv pojedinačnih turista, no ta industrija raste i troši toliko resursa da se otok ne može nositi s tim. »Prednosti turizma ne dolaze do običnih ljudi čije se plaće godinama nisu povećavale. Ovdje se urušava kvaliteta života«, rekao je jedan od glavnih pokretača prosvjeda. Dodaju da mnogim lokalcima postaje nemoguće doći do pristupačnoga smještaja zbog vrtoglavoga skoka cijena nekretnina koje pokreću turizam. U međuvremenu dramatičan priljev turista navodno je doveo do zagušenja zdravstvenih usluga, kolapsa sustava gospodarenja otpadom, nedostatka vode za potrošnju i poljoprivredni sektor, napučenosti zaštićenih prostora, kriminala i gubitka bioraznolikosti, prenosi za Jutarnji list Tihana Lohinski.
