Strpljivost je u literaturi uvijek spominjana, ali je u znanosti ostala prilično neobrađena. Grgur Veliki još je u 6. stoljeću prvi možda i za psihologe opisao strpljivost kao »korijen i čuvaricu svih vrlina«, makar ju se u psihologiji najčešće opisuje kao vrlinu podnošenja nevolja i izdržljivosti u suočavanju s protivštinama. Drugi će naglasiti da je to sposobnost koja se postiže vježbanjem. To je snošljivost odgoda, teškoća i općenito smetnja kojima je osoba izložena, i to bez velikoga uzrujavanja i ljutnje. Jednostavno pri tom suočavanju »ne izgubiti živce«.
Iz jednoga istraživanja o strpljivosti ljudi u Hrvatskoj doznajemo da smo narod nestrpljivih ljudi koji sve žele najviše u roku – odmah! Oko 76 posto hrvatskih građana smatra sebe strpljivim osobama, iako to ne potvrđuje cjelovitost njihovih odgovora u istraživanju.
U našem prostoru i vremenu nužna je vrlina strpljivosti. Treba istaknuti da ona nije neka pasivna vrlina koja se očituje u pasivnu čekanju, nego sposobnost da se i u nevoljama smireno i sabrano svrhovito djeluje, ali bez frustracija i ljutnje, sa sviješću i uvjerenjem da će se strpljivost kad-tad isplatiti. Iz iskustva se opetovano potvrđuje da je strpljivost mudra, konstruktivna i isplativa te na kraju bude pobjednička u mnogim životnim situacijama. Slika biblijskoga »strpljivoga Joba« govori da čovjek čak i u najvećoj patnji ispravno postupa kad ne odustaje od svoga poželjnoga cilja i strpljivo djeluje kako bi život mogao ići naprijed. Jer čovjek ne može razabrati koliko ima u sebi strpljivosti dok mu je sve po volji. Tek u situaciji kada oni koji bi mu trebali ili morali udovoljiti rade protivno ili kad mu neki drugi zlonamjerno i lažno počinju dovoditi u pitanje njegove vrijednosti, pokazuje toliko ima strpljivosti.
Veliki pisac Franz Kafka u svojoj pronicavosti bavio se i strpljivošću. Kad su opterećujuće emocije u pitanju, on savjetuje ovako: »Samo budite tihi i strpljivi. Pustite da vas zlo i nevolje tiho prođu. Ne pokušavajte ih izbjeći. Naprotiv, pažljivo ih promatrajte. Neka aktivno razumijevanje zauzme mjesto nerviranju, i tako ćete nadjačati nevolje.«
Ustrajnost i strpljivost međusobno su vrlo usko povezane vrline, a obje su potrebne za osobni uspjeh i plodne međuljudske odnose. Tko ustraje do kraja, spasit će i sebe i druge, davno je naglašavao Krist ono što se danas i u znanosti potvrđuje. Odatle i ona narodna: Strpljen – spašen! O strpljivosti se svakako još mora reći da je ona ključ uspjeha u svekoliku čovjekovu djelovanju. Strpljiv i ustrajan čovjek pokazuje da ima nadu u sretan završetak, unatoč teškoćama. Međutim, strpljivost i ustrajnost ne dolaze do izražaja kada nam sve ide od ruke.
Iz knjige »Kako steći vrline koje ljudi (u drugih) najviše vole«
koja ove godine izlazi iz tiska u nakladi Glasa Koncila
