Febrilne konvulzije epileptički su napadaji koji se javljaju pri povišenoj temperaturi (febrilitetu). One se javljaju zbog utjecaja povišene tjelesne temperature na dječji mozak, najčešće u dobi od 6 do 60 mjeseci.
Febrilne konvulzije najčešće se manifestiraju kratkotrajnim (obično do 3 minute) generaliziranim epileptičkim napadajem tipa grand mal (veliki napad) u kojem dijete iznenada izgubi svijest, ukoči se, a potom se počne ritmički trzati, pri čemu može poplaviti, krkljati uz pojavu pjene na ustima ili krvi ako se ugrizlo za jezik. Nakon te faze dijete bude duboko pospano ili zbunjeno i treba proći neko vrijeme da se u potpunosti oporavi. Napadaj se može manifestirati i gubitkom svijesti i ukočenošću, bez drugih elemenata.
U rijetkim slučajevima napadaj može biti samo dijelom tijela (npr. samo jednom stranom) ili drugim tipovima epileptičkih napadaja. Ako se pojave febrilne konvulzije, treba postupiti kao i u drugim slučajevima epileptičkoga napadaja. Treba paziti da se dijete ne ozlijedi predmetima iz okoline, postaviti ga na bok i čekati da napadaj prestane. Velika većina konvulzija prestat će sama od sebe. Važno je napomenuti da ne treba ništa stavljati u usta djetetu, takav postupak može više naštetiti nego pomoći. Dijete koje je imalo febrilne konvulzije treba potom odvesti k liječniku na pregled ne bi li se isključili drugi, potencijalno opasni, uzroci epileptičkoga napadaja (npr. meningitis).
Preporuka je roditeljima spuštati temperaturu djetetu tijekom bolesti, iako nema jasnih dokaza da takvi postupci sprječavaju pojavu konvulzija. Temperatura se najčešće spušta lijekovima (paracetamol i ibuprofen) koji se mogu davati na usta ili rektalno u mjeri i učestalošću koju je preporučio pedijatar, odnosno prema uputama uz lijek.
Treba raskomotiti dijete kako bi se temperatura prije spustila, a dojenčadi i maloj djeci može se pomoći spustiti temperaturu i kupkama u mlakoj vodi. U najvećem broju slučajeva tipične ili jednostavne febrilne konvulzije imaju dobru prognozu i ne ostavljaju trajne posljedice na dijete.
Rijetko, nešto češće ako su konvulzije atipične, u djeteta se može pojaviti epilepsija. Konvulzije mogu biti i opasne, pogotovo ako napadaj traje dugo i ne prestaje spontano. Tada, naravno, treba potražiti žurnu liječničku pomoć kako bi se napadaj zaustavio drugim lijekovima, što treba provoditi u bolnici. Katkada napadaj može biti znak upale središnjega živčanoga sustava (encefalitis, meningitis) i važno je što prije postaviti dijagnozu i započeti liječenje kako bi se spriječile teške posljedice.
