Nostrifikacija liječničkih diploma provodi se za ljude iz Ukrajine po ubrzanom postupku, ali ipak traje dvije godine, piše Ljubica Gatarić za Večernji. U Hrvatsku je od početka rata u Ukrajini stiglo 22 tisuće ukrajinskih građana, među kojima i nekoliko desetaka liječnika. Nitko od liječnika, međutim, nije uspio nostrificirati svoju diplomu i zaposliti se kao liječnik, a neki od njih rade kao konobari. Nema razloga da postupak nostrifikacije traje tako dugo, čulo se u srijedu 19. travnja na konferenciji Europske banke za obnovu i razvoj koja je u Zagrebu predstavila svoju inicijativu za integriranje Ukrajinaca u privatni sektor. Njemačka i Poljska puno brže nostrificiraju sve diplome, pa i liječničke, zbog čega ljudi odlaze onamo. Trenutačno je u Hrvatskoj oko dvije tisuće ukrajinskih državljana manje nego što ih je bilo prošle godine, a nalaze se gotovo posvuda, od velikih gradova do otoka i Like. Zagrebački regionalni ured spomenute banke odnedavno pokriva Slavoniju, Mađarsku, Slovačku i Češku. Prve tvrtke iz privatnoga sektora koje su pozvale Ukrajince da se zaposle kod njih poslovni su klijenti te banke. »Mlinar« je, na primjer, uz pomoć europske banke uoči rata u Ukrajini svladao projekt uključivanja u svijet rada dugotrajno nezaposlenih žena starijih od 50 godina. Sada u »Mlinaru«, zahvaljujući tomu projektu, radi 80 prethodno dugotrajno nezaposlenih žena. S tim iskustvom »Mlinar« se brzo uključio u zapošljavanje ukrajinskih građana i sada u toj tvrtki radi njih tridesetak, mahom žena… Trgovački lanac »Studenac« zapošljava 24 osobe iz Ukrajine. Žene iz Ukrajine koje rade u »Mlinaru« često su prekvalificirane, pa tako imaju i odvjetnicu koja radi kao prodavačica.
Nedavno se u hrvatskom zdravstvu među dobre vijesti od operacije srca te operacije i spašavanja mladićeve ruke koju je presjekao pilom uvrstilo i predstavljanje brodice za hitnu pomorsku medicinsku službu. Primopredaja je bila u luci Gruž u Dubrovniku, a nabavljena je u sklopu projekta za poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti na otocima uspostavom hitne pomorske medicinske službe. Zahvaljujući tomu plovilu, zdravstvena skrb domicilnoga stanovništva i turista na otocima mogla bi biti kvalitetnija. Brodica je duga oko 15 metara te postiže maksimalnu brzinu od 35 čvorova za pet minuta od pokretanja pogonskih strojeva. Izgrađena je od aluminijske legure te može ploviti i u najtežim uvjetima na moru. Brodica je u potpunosti opremljena medicinskom opremom i uređajima, napisala je Slavica Vuković za Večernji.
U samo tri mjeseca izdano je 50 tisuća dozvola za strance. Zaposlenih je sto tisuća više nego 2019., a plaće nikad veće jer prosječni neto je 1106 €. Pokazalo se da su hrvatska poduzeća bila rekorderi po dizanju marža i bildanju inflacije tijekom 2022. godine, a taj višak sada bi se dijelom mogao usmjeriti i prema zaposlenima. O svemu tome pisala je podrobnije Ljubica Gatarić za Večernji list.
U prva dva mjeseca 2023. godine prosječna je neto plaća porasla za 60 eura, gotovo 6 posto, a u godinu dana za 117 eura. Koliko god se to nekako činilo malo, u Hrvatskoj dugo nije zabilježen tako snažan rast plaća… Ozbiljna nestašica radnika učinila je svoje te su tvrtke napokon »odriješile kesu«. Prerađivačka industrija, prema službenim podatcima, povećala je plaće u godinu dana za 8,2 posto te je i ona preskočila granicu od tisuću eura neto prosječne plaće, trgovina na malo digla je plaće za 12 posto, građevina 13 posto, prijevoz 14 posto, IT blizu 15 posto, banke 16 posto, javna uprava 11 posto, obrazovanje i zdravstvo po deset posto, turizam 13 posto.
Rastu plaće, ali još brže raste uvoz stranih radnika jer su poslodavci svih boja i veličina prekasno reagirali da bi usporili odljev radnika iz Hrvatske. Broj izdanih radnih dozvola u prvom je kvartalu skočio za 60 posto, na oko 50 tisuća, a procjenjuje se da će ove godine Hrvatska uvesti oko dvjesto tisuća stranaca da bi zatrpala sve dublju i širu rupu na tržištu rada. Dragutin Kamenski, prokurist »Kamgrada«, rekao je da im zapošljavanje stranih radnika povećava troškove poslovanja oko 30 posto. Nije objašnjavao razloge, no strancu treba naći smještaj, osigurati hranu, platiti mentore koji će raditi s njim, organizirati jezične tečajeve i, jasno, platiti skupe provizije agencijama koje ih dovode. Najavljena je promjena Zakona o strancima prema kojem će se dozvole za rad i boravak svih stranaca izdavati na tri godine, a ne na jednu godinu kao dosad. Visokoobrazovani stranci koji se zapošljavaju preko plave karte EU-a dobivat će dozvole za boravak i rad na četiri godine.
Niže plaće povećavaju se nešto jačim tempom od viših, oko 12 posto godišnje, jer ih gura veći minimalac. Četvrtina svih zaposlenih u zemlji zarađuje do 708 eura neto, druga četvrtina od 709 do 917 eura. Deset posto najbolje plaćenih osoba u zemlji, oko 140 000 zaposlenih u pravnim osobama, ima prosječnu neto plaću veću od 1680 eura, a identičan broj radnika zarađuje do 616 eura (bez oko dvjesto tisuća zaposlenih u obrtu i samostalnim profesijama). Minimalna je bruto plaća ove godine 700 eura, što je oko 560 eura neto. Vlada tvrdi da su poslodavci prijavili da imaju oko 35 tisuća radnika na minimalcu. Hrvatska je prema administrativnim izvorima u ožujku imala 1,6 milijuna zaposlenih, a prema podatcima mirovinskoga osiguranja 1,62 milijuna. To je u oba slučaja novi rekord za ovo doba godina s oko stotinu tisuća zaposlenih više nego 2019. godine. Broj nezaposlenih spustio se na 107 000, a posljednji je put Hrvatska imala tako malen broj nezaposlenih 1982. i 1983. godine.
