Samo dva dana nakon globalno važnih izbora u SAD-u u maloj moslavačkoj općini Velika Ludina građani su se okupili na javnoj raspravi o izgradnji tvornice za klanje i preradu peradi u njihovoj lokalnoj zajednici. Planirana tvornica projekt je tvrtke iz Čakovca čiji je vlasnik ukrajinska kompanija koja je među 10 najvećih svjetskih proizvođača peradi i svoje proizvode izvozi u više od 70 država svijeta. Njihov planirani projekt u Velikoj Ludini uključuje izgradnju klaonice peradi s kafilerijom.
Propuštanje velike prilike?
Kako navodi Radio Moslavina, prostor općinske vijećnice u kojem se održavala rasprava bio je pretijesan da bi primio sve zainteresirane građane. Na raspravi su se okupili »poljoprivrednici, ribiči, medicinari, ekolozi i drugi građani Velike Ludine, zabrinuti ponajprije za svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji, ali i za okoliš«. S druge strane stajali su predstavnici izrađivača studije o utjecaju na okoliš spomenute tvornice, projektant i predstavnici investitora. Tijekom javne rasprave zainteresirani su građani izrazili nezadovoljstvo projektom koji bi trebao zaposliti 1200 radnika, uglavnom iz stranih zemalja. Stanovnici Velike Ludine najavili su daljnju borbu protiv izgradnje klaonice s kafilerijom »čije bi otpadne vode završavale u obližnjoj rijeci Česmi, odnosno u Lonjskom polju«.
Općinski načelnik Dražen Pavlović u raspravi je najavio sastanak zainteresiranih građana s investitorima na kojem bi se »razjasnile određene nesuglasice te pronašlo eventualno rješenje za provedbu toga projekta na području općine«. Načelnik je izrazio mišljenje da projekt »donosi brojne benefite, koji bi pridonijeli snažnijemu razvoju gospodarstva i općine općenito«.
Samo nekoliko dana nakon rasprave na službenoj stranici Općine Velika Ludina objavljeno je priopćenje načelnika kojim se otkazuje planirani sastanak. U priopćenju se ističe da je spomenuta studija utjecaja pokazala znatno veće gabarite tvornice te je navedeno da bi u njoj radilo čak 1200 radnika. To je, kako se navodi u priopćenju, zabrinulo načelnika općine i građane koji su prisustvovali javnoj raspravi.
Načelnik navodi da je u projektu vidio »veliku priliku za gospodarski razvoj općine«, no zbog nezadovoljstva i potpisivanja peticije protiv izgradnje tvornice ne će dalje zagovarati njezinu izgradnju. Ističe bojazan da propuštaju veliku priliku i da će se tvornica graditi negdje drugdje i neka će druga sredina ostvariti benefite, ali poštuje volju naroda i tvornice ne će biti.
Progres iznad svega
Najbolji je opis nedavnih zbivanja u Velikoj Ludini da su tamošnji građani odbili temeljni imperativ suvremenoga društva – progres. Građani Velike Ludine odbili su korjenite gospodarske promjene koje bi nužno dovele i do korjenitih društvenih promjena u njihovoj lokalnoj zajednici. Neki će reći da su tamošnji građani umjesto ekonomskoga razvoja i prosperiteta odabrali ekonomsko propadanje i depopulaciju. Oni zlobniji će reći da se radi o nazadnoj sredini koja ne želi prihvatiti dolazak velikoga broja stranih radnika. U oba se slučaja radi o gledištima koja uzdižu progres iznad svih drugih društvenih i političkih vrijednosti, načela i ciljeva.
Stanovnici manjih gradova i ruralnih predjela uglavnom pripadaju staroj (tradicionalnoj) srednjoj klasi. Prema Andreasu Reckwitzu glavne vrijednosti stare srednje klase su samodisciplina, red te obveza pojedinca prema zajednicama kao što su obitelj i mjesto stanovanja. Ljudi koji pripadaju staroj srednjoj klasi ukorijenjeni su u svojoj lokalnoj zajednici. Oni imaju obiteljsku, društvenu i identitetsku povezanost sa svojom lokalnom zajednicom. Koristeći se tipologijom Patricka J. Deneena, može se reći da je riječ o ljudima koji doživljavaju svijet kao mjesto obiteljskih kuća naslijeđenih od očeva i djedova.
Vezanost za lokalnu zajednicu
Pripadnici stare srednje klase nisu suprotstavljeni ekonomskomu i društvenomu razvoju, nego progresu koji razara zajednice, prirodni okoliš i tradicionalne društvene vrijednosti. Progres podrazumijeva iskorjenjivanje ljudi iz njihovih prirodnih zajednica – obitelji, susjedstva, župe, mjesta življenja, društvenih udruženja, pa i domovine. Progres često podrazumijeva nekontrolirano iskorištavanje prirodnih dobara i uništavanje prirodnoga okoliša. Progres podrazumijeva promjenu društvenih vrijednosti u smjeru prevlasti subjektivnih prava pojedinaca. Svi ljudi nemaju sklonost prostornoj mobilnosti, kozmopolitizmu i stalnomu samoostvarivanju. Nisu svi ljudi »klasa s laptopom« za koju Deneen navodi da svijet vidi kao zamjenjive rampe za lansiranje. Primjer stanovnika Velike Ludine pokazuje duboko usađenu vezanost za lokalnu zajednicu, njezina prirodna dobra i vrijednosti reda, stabilnosti i sklada.
Stanovnici Velike Ludine barem zasad zaustavili su izgradnju postrojenja koje uvelike nadilazi kapacitete njihove lokalne zajednice. Prema izjavi općinskoga načelnika predstavnici investitora na takav su razvoj događaja »reagirali vrlo suzdržano i uljuđeno, ali uz evidentnu razočaranost«. Veliku Ludinu za pola godine očekuju lokalni izbori i ni jedna vlast ne će riskirati golemo nezadovoljstvo svojih građana u predizborno vrijeme. Treba vidjeti hoće li se nakon lokalnih izbora opet pokrenuti tema izgradnje klaonice peradi i kafilerije u Velikoj Ludini. Novinar Marko Repecki iz hrvatskoga izdanja »Forbesa« znakovito ističe da će se nakon lokalnih izbora smanjiti pritisak na lokalnu vlast pa se možda promijeni i njezino stajalište prema izgradnji tvornice. Progres raspolaže vremenom, novcem i moću, a na drugoj su strani obični ljudi koji žele očuvati svoje zajednice, prirodni okoliš i tradicionalne vrijednosti. Njihovu demokratski izraženu volju mora poštovati svaka vlast.
