Brojne su kritike upućene blještavilu blagdana i konzumerizmu u kojem se građani zadužuju te posljedice blagdanske potrošnje osjećaju još mjesecima. Prema podatcima Porezne uprave u Hrvatskoj je prošle godine tijekom prosinca kroz fiskalnu blagajnu prošlo 13,6 milijardi kuna. Najveći dio blagdanskoga proračuna troši se na igračke, odjeću i obuću, kozmetiku i elektroničke uređaje, a trećina odlazi na hranu i piće. Iako velik dio građana teško živi, puno se kupuje karticama na rate. Kupnja koja uključuje trošenje kućnoga proračuna koji premašuje kupovnu moć obitelji može donijeti niz popratnih teškoća koje se reflektiraju na zdravlje. Sve to uzrokuje stanje poznato pod nazivom »poslijeblagdanski blues« koji je nerijetko praćen nezadovoljstvom i emotivnom prazninom. Sve to utječe izravno i neizravno na zdravlje jer među ostalim dolazi do promjena u razini hormona u organizmu, posebno adrenalina i kortizola. Stoga imunološki sustav znatno slabi, što može biti okidač za razvoj bolesti ili pogoršati stanje postojećih bolesti.
S druge strane ne može se reći da okićena okolina i domovi ne donose poseban blagdanski ugođaj i opuštajuće okruženje. Svjetlost i glazba, mirisi i okusi, ali i zajednička obiteljska kupnja, poseban je ugođaj koji potiče zajedništvo. To je vrtlog senzornih podražaja koji se tako intenzivno događaju baš tijekom božićnih blagdana. Oni su praćeni tradicijom koja potiče na zajedništvo, na razmišljanje o darivanju dragih osoba, ali i o davanju u dobrotvorne svrhe. Njegovanje običaja poput pripreme obroka, pečenja kolača, kićenja okućnice i doma, zajedničkoga odlaska na zornice i misna slavlja pruža iskustvo zajedničkih vrijednosti i uzajamne utjehe. Ta količina pozitivne energije i zahvalnosti širi osjećaj pripadnosti i velikodušnosti i pomaže u smanjenju napetosti i stresa. Sve to, naravno, uključuje i određene financijske izdatke. No u svemu postoji »mjera«, pa tako i u kupnji i darivanju. Od davnina se tijekom božićnoga razdoblja darivalo i poznati su obredni čestitari, a darivanja i čestitke počinju već od blagdana sv. Nikole. Važna je zadaća blagdana održavanje i osnaživanje obiteljskih odnosa. To je posebno važno za djecu i za njihov emotivni i duhovni razvoj.
Biranje i zamatanje poklona čini radost ako to nije darivanje koje uključuje nervozno i iscrpljujuće trčanje po trgovinama, kao i darove koji će znatno narušiti proračun. Važna je pažnja, a ne vrijednost poklona. Posebno zadovoljstvo čini darivanje ljudima u potrebi, što je posebno naglašeno tijekom božićnih blagdana. To potvrđuju brojna znanstvena istraživanja, a jedno od njih je objavio prof. Jorge Moll i suradnici 2006. godine u kojem je potvrđeno da su ljudi bili sretniji kada su darivali drugima nego kada su oni primali identične darove. Nadalje u knjizi »Zašto se dobre stvari događaju dobrim ljudima« (»Why Good Things Happen to Good People«) dr. Stephen Post, profesor preventivne medicine, navodi primjere velikodušnosti i darivanja i njihova utjecaja na zdravlje. Naime, prilikom darivanja dolazi do oslobađanja neurotransmitera dopamina, serotonina i oksitocina, a oni su povezani s osjećajem sreće i dobroga raspoloženja. Sve to pokazuje da kupnju, darivanje i kićenje ne treba stigmatizirati kao neracionalno trošenje i konzumerizam s negativnim posljedicama, nego kao dio zadovoljstva koji potiče radost i zajedništvo. Naravno, ono uključuje racionalan pristup te simboličko značenje dara koji je puno više od njegove novčane vrijednosti. Posebno je važno pritom ne zaboraviti one koji si ne mogu priuštiti dio blagdanske radosti.
Prosinac je mjesec s najvećim prometom tijekom poslovne godine.
