Migracije su prirodna pojava, a najvidljivije su kod seobe ptica selica, poput lastavica i piljaka, čiji se dolazak u hrvatske krajeve povezuje s dolaskom proljeća. Lastavice su za neke simbol ljubavi i odanosti jer se nakon dugoga puta sa zimovališta vraćaju svojemu gnijezdu. Kinezi pak vjeruju da su sretni oni kojima u kući lastavica izgradi gnijezdo jer ih čeka velik uspjeh. Danas bi velik uspjeh bio očuvati populacije tih malih pernatih letača koji prelaze tisuće kilometara do zimovališta i natrag.

Pravi građevinari

»Hrvatske« populacije zimuju u subsaharskoj Africi – sele se preko Sredozemnoga mora i Sahare te ih na tom dalekom putu očekuje mnoštvo izazova, a danas još i više nego prije, upravo zbog posljedica klimatskih promjena. Lastavice se najčešće gnijezde u selima i manjim sredinama u blizini domaćih životinja (u stajama i drugim objektima poput štagljeva, garaža, konoba…). Pravi su građevinari jer gnijezdo rade od blata, zalijepe ga za gredu ili zid ispod stropa u unutrašnjosti nekoga objekta. U gradovima se više susreću piljci, koji gnijezdo rade s vanjske strane zgrade, ispod krova ili kakve nadstrešnice

lastaviceNažalost, broj tih ptica se smanjuje, a na to utječe i promjena ljudskoga načina života.Naime, sve je manje seoskih domaćinstava koja uzgajaju stoku, a sve više upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi koja neselektivno ubijaju kukce. Dodatno ih još ugrožavaju posljedice klimatskih promjena. Uz to, nažalost, iako ih se smatra znakom sreće, sve je više i onih kojima njihova gnijezda smetaju i ne žele ih na svojim kućama te ih nemilosrdno ruše. Unatoč tomu što je to zakonom zabranjeno jer su lastavice i piljci strogo zaštićene vrste ptica koje se ne smiju ni uznemiravati, posebno kada se gnijezde, niti je dopušteno rušiti njihova gnijezda. Jer bez gnijezda u kojem će moći izleći jaja i othraniti ptiće ne će biti ni novih generacija pa bi se moglo dogoditi da te ptice selice nestanu iz susjedstva.

Piljak – gradski srodnik lastavice

Na njihovu važnost, ali i ugroženost podsjeća Svjetski dan ptica selica koji se svake godine održava druge subote u svibnju i druge subote u listopadu. Ti dani padaju tijekom vrhunca proljetne i jesenske selidbe ptica, a međunarodno se slave od 2006. godine.

Iva Šoštarić, ornitologinja iz udruge »Biom«, upozorava da se samo u Zagrebu gnijezdi čak 100 različitih vrsta ptica, no najslavnije su selice bijela roda i lastavice – ptice na čijem se primjeru u osnovnoj školi čak uči o selidbi i dolasku proljeća.

»Lastavice imaju vrlo sličnoga gradskoga srodnika, piljka, koji nastanjuje gradove gnijezdeći se u kolonijama s većim brojem gnijezda. Oblikom slične, ali rodom daleke su im i crna, smeđa i bijela čiopa, koje nastanjuju zgrade i zidine diljem Hrvatske. Građani mogu primijetiti dolazak i odlazak brojnih drugih vrsta – na primjer žutarice, sitne žute zebovke glasnoga pjeva, ili zviška, malene cvrkutuše koja skuplja kukce među lišćem, čvorka, koji se tijekom selidbe okuplja u golema jata čiji obrisi stvaraju fantastične oblike na jesenskom nebu, ili pak slavuja, čiji se legendarni pjev pronosi iz guštika tijekom proljeća«, objašnjava Iva Šoštarić.

I kukci su im važni

Tema ovogodišnjega Svjetskoga dana ptica selica je važnost kukaca za ptice selice jer se populacije kukaca smanjuju. Oni su naime ključni izvori energije za mnoge ptice selice tijekom sezone razmnožavanja, ali i tijekom njihovih dugih putovanja. Dostupnost kukaca tako utječe na vrijeme, trajanje i uspjeh ptičjih migracija. »Bilo da putuju tjednima ili mjesecima, ptice selice svoj put pomno planiraju. Glavni je razlog zbog kojega ptice odlaze u toplije krajeve – hrana, a ne hladnoća. Ptičji je odlazak najviše povezan s količinom dostupne hrane i mogućnošću njezina pronalaska u različitim godišnjim dobima. Upravo stoga ovogodišnji Svjetski dan ptica selica nosi i vrlo važnu poruku: Očuvajmo kukce, očuvajmo ptice!«

Opadaju populacije kukaca

Nažalost, posljednja istraživanja pokazala su da populacije kukaca naglo opadaju, što izravno utječe na ptice koje o njima ovise. Prema analizi objavljenoj u časopisu »Science«, svakoga desetljeća izgubi se oko 9 posto svjetske populacije kukaca zbog deforestacije, industrijske poljoprivrede, pretjerane uporabe pesticida, svjetlosnoga zagađenja i klimatskih promjena, upozorava ornitologinja Šoštarić. Tako ovogodišnja poruka ističe potrebu za proaktivnim mjerama očuvanja koje uključuju smanjenje uporabe pesticida i gnojiva, kao i, gdje je to moguće, prelazak na organski uzgoj. Uz to preporučuje se održavanje i povezivanje područja prirodne vegetacije koja pružaju hranu i sklonište pticama i drugim vrstama u poljoprivrednim krajobrazima.

Klimatske promjene i sudari

Na svojim dugim putovanjima ptice selice suočene su s brojnim prijetnjama, poput gubitka povoljnoga staništa kojim se koriste kao odmorištem tijekom migracije ili zimovališta. Poseban su problem klimatske promjene koje remete tempiranje migracije uzrokujući nepredvidive i ekstremne vremenske prilike. Uz to ih, ističe ornitologinja Šoštarić, dodatno ugrožavaju sudari s građevinama i infrastrukturom koju je postavio čovjek (npr. staklene površine i dalekovodi), kao i svjetlosno onečišćenje koje im ometa uspješnu navigaciju, a pojedinim vrstama prijeti i masovni krivolov. »Sve te opasnosti zbivaju se paralelno s prirodnim izazovima selidbe koja uključuje prevaljivanje golemih udaljenosti te istodobno uspješno traženje hrane i izbjegavanje predatora. Zbog svih tih razloga ptice selice u današnje su vrijeme pod posebno velikim pritiskom te su im populacije mahom u opadanju.«

Suočavanje na proljeće

Klimatske promjene ove godine donijele su naglo zahlađenje i obilne i dugotrajne padaline te su u dijelovima Europe izazvale smrt mnogih lastavica i piljaka. »Nedavno smo diljem Europe svjedočili drastičnomu utjecaju nagle, intenzivne i dugotrajne promjene vremena na selidbene populacije lastavica i piljaka. Duge kiše zaustavile su jata lastavica na selidbi, a u nekim slučajevima čak i spriječile njihov polazak na put, na način da su im onemogućile let, pothladile ih te im onemogućile potragu za hranom. O procjenama stradavanja teško je govoriti jer slučajevi nisu bilježeni sustavno, no sama činjenica da je velik broj građana zabilježio tu pojavu upućuje na znatne razmjere. Utjecaj će se možda očitovati tek iduće godine na proljeće, kada ćemo uz pomoć programa praćenja gnijezdećih lastavica koje provode mnoge zemlje moći vidjeti je li gnijezdeća populacije narušena.«

Isplati se pomoći

Na pitanje kako građani mogu pomoći nađu li tako unesrećene ptice ornitologinja Šoštarić kaže da su tada već u vrlo lošem stanju, ali se isplati pokušati im pomoći. Najbolje ih je odnijeti u ovlaštena prihvatilišta divljih životinja, a ako to nije moguće, trebalo bi ih skloniti na suho, toplo i sigurno mjesto. Poslužit će obična kartonska kutija u mirnom kutu balkona ili sobe. Kada su ptice suhe, moguće ih je pokušati hraniti. U slučaju ptica koje se hrane kukcima znači ponuditi im sitne kukce ili ličinke brašnara koje se mogu nabaviti u dućanima za kućne ljubimce, ali najbolja je opcija što prije ih pustiti na slobodu kako bi same pronalazile hranu.
Međutim, svi mi možemo svakodnevno kroz čitavu godinu pomagati pticama selicama tako da čuvamo zdrave populacije kukaca, poručuje ornitologinja Šoštarić, i to malim, jednostavnim ali učinkovitim strategijama kao što su odgoda košnje u dvorištima, gradskim parkovima i na sličnim površinama, ostavljanje posudica s vodom ljeti, izrada i postavljanje hotela za kukce, sadnja autohtonih biljaka kako bi se stvorila pogodna staništa te odabir proizvoda iz organskoga uzgoja kako bi se izbjegla uporaba štetnih pesticida.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA