Negdje sam samo usputno čula da se uz sadašnje nerede u Francuskoj napadaju i katolički svećenici i crkve. Je li to istina? Kako takvim progonima stati nakraj?
Sanja F.
U općim nasilnim neredima svatko od nas može biti žrtva nasilja, pa tako i svećenici. I mi smo u inozemnim medijima pročitali da je u Marseillesu na žalost u brutalnom napadu nastradao o. Francis Pelle, svećenik u dobi od 80 godina, koji je pretučen, a nasilnici su ga svukli i ostavili na zemlji u nesvijesti. U istom su gradu nasilnici oštetili crkvu i ispisali uvrjedljive poruke. Francuski su biskupi prema pisanju agencije Vatican News 1. srpnja pozvali da se hitno mora započeti s dijalogom, a pridružili su im se i ostali vjerski poglavari. Mons. Matthieu Rouge, biskup grada Nanterrea, gdje je ubijen 17-godišnjak, nakon čega su počeli neredi, 29. lipnja uputio je taj zajednički apel pozivajući na smirivanje situacije: »Kao vjerski poglavari grada Nanterrea, koji su već dugo zauzeti za bratstvo, želimo zajedno uputiti poziv na dijalog i mir u ovim teškim satima za naš grad i našu zemlju.« Tom su se pozivu kasnije pridružili i vjerski predstavnici na nacionalnoj razini okupljeni u »Konferenciju vjerskih poglavara u Francuskoj« te su 30. lipnja uputili isto takav poziv koji su potpisali predsjednik Francuske biskupske konferencije mons. Eric de Moulins-Beaufort, glavni rabin, rektor velike džamije u Parizu i predstavnici pravoslavnih biskupa, Protestantskoga saveza i Budističke unije. Osuđujući nasilje i razaranja škola, trgovina, općina i prijevoznih sredstava, vjerski su poglavari upozorili da su prvi koji trpe posljedice stanovnici, obitelji i djeca u tim gradskim četvrtima, među kojima – kao što smo rekli – ima i katoličkih svećenika i vjernika. Katolički su biskupi dodatno pozvali sve katoličke zajednice da mole za mir i u tu su svrhu pripremili i posebnu molitvu kako bi se u Francusku vratio mir, uključujući u nju i pokojnoga Nahela i njegovu obitelj, sve ozlijeđene u nasilju, one čiji su domovi i radni prostori uništeni ili oštećeni, kao i sve koji se u sigurnosnim i državnim snagama skrbe za očuvanje mira i reda.
Susreo sam se nedavno s pojmom svećenik »fidei donum«. Bio bih Vam zahvalan da mi pojasnite taj pojam. Hvala!
J. L.
»Fidei donum« naslov je enciklike koju je 21. travnja 1957. potpisao papa Pio XII., u kojoj govori o raspodjeli duhovnih snaga u zadaći prenošenja vjere svim narodima. Tim je svojim dokumentom, o kojem smo već pisali, zapravo potaknuo biskupe da i oni sami učine sve što je moguće za širenje radosne vijesti po cijelom svijetu te da i sami u svojim sredinama ponovno ožive misionarski duh darujući iz vjere (fidei donum), to jest stavljajući svoje svećenike na raspolaganje na određeno vrijeme drugim biskupima. Nakon te enciklike mnogi su svećenici doista i pošli u misije, a prvi su put i vjernici laici postali misionari. Tako su se čak u različite misijske krajeve selile i cijele obitelji s djecom te su u novim sredinama djelovali ne samo pastoralno, nego i na zdravstvenom, kulturnom i drugim područjima. Svećenici »fidei donum« su dakle »dar vjere« neke mjesne Crkve koja nekoga od svojih svećenika »daruje« za misionarsko djelovanje u biskupijama i misijama gdje još za tim postoji potreba. U građi za Vjeronaučnu olimpijadu »Misijska djelatnost Crkve« 2016. godine još se pojašnjava da su razlog nastanka enciklike bile »posebne prilike prisutne u Africi u trenutku kad se taj kontinent otvara životu suvremenog svijeta i prolazi možda najteže godine svoje tisućljetne sudbine«. »Zato papa ističe svoj poziv na napredak misijske evangelizacije« te »poziva sve biskupe da se osjete suodgovornima s Glavom Crkve (Kristom) u djelu evangelizacije«, te da donose »hvalevrijedne odluke dopuštenja nekim svećenicima da se stave na stanovito vrijeme na raspolaganje afričkim biskupima. Papa je uputio poziv i laicima da ponude svoje služenje mladomu kršćanstvu. Bilo bi to služenje ostvareno predano, skromno i razborito, s potpunom podložnošću mjesnim biskupima, u savršenoj suradnji s afričkim laicima.«
