Na pročelju crkve i svetišta Majke Božje Dolske izgrađen je masivan oktogonalan zvonik visine 28 metara, koji je sličan onomu na župnoj crkvi sv. Siksta u Pribiću Crkvenom. Svodovi crkve su bačvasti, s osloncima na jake uzdužne stupove. Interijer je izveden u kasnobaroknom i rokoko-stilu. Na zidovima su rokoko-ornamentike i freske s prikazima Marijinih čudesa i njezine zaštite u pogibeljnim situacijama. Scene su slične onima koje susrećemo u cinktoru svetišta u Mariji Bistrici. U bočnim kapelama oltari su slikani s iluzionistički izvedenim retablima. Na njima su oltarne pale iz 19. st. te se pripisuju slovenskomu umjetniku Tavčeru.
Za vrijeme radova na obnovi i proširenju crkve od 1740. do 1767. godine produljena je lađa crkve, dograđena je sakristija, postavljena su zvona, propovjedaonica s baldahinskim krovištem i pjevalište na stupovima. Orgulje su iz 1782. godine. U požaru 1886. izgorio je krov zvonika te su rastaljena zvona, ali je sve ubrzo obnovljeno. Do danas je izvršeno nekoliko obnova koje su sačuvale crkvu od propadanja.
Dograđen je trijem s južne strane crkve za prihvat hodočasnika kako bi zaštitio ljude od vremenskih nepogoda. S te strane crkve nalazi se bočni ulaz, iznad kojega je postavljena scena raspeća s Kristom i kipovima sv. Marije i sv. Ivana. Iluzionistički oltari u crkvi s palama prikazuju scene sa sv. Josipom i sv. Obitelju. Najveća vrijednost crkve glavni je reprezentativni oltar u svetištu iz 1753. godine. Na njemu se nalazi središnji kip Blažene Djevice Marije s Isusom u niši ispod koje je svetohranište. Bočno su postavljeni stupovi između kojih se nalaze kipovi četiriju svetih likova. Stupovi s bogato izvedenom ornamentikom drže gornji dio oltara s kipovima anđela i još nekoliko svetačkih likova u središtu. Oltar ima ophodište, na čijim se vratima nalaze još dva svetca.
Proštenja su na Veliku, Malu, Snježnu, Fatimsku (križevsko) i Žalosnu Gospu te na blagdan Pohođenja Marijina (Petrovska svetica).
