Sveta Nedelja mjesto je udaljeno 6 km od Samobora i 12 km od zagrebačkoga naselja Ljubljanica. Smješteno je na uzvisini brdašca u čijem se središtu nalazi jednobrodna barokna župna crkva Presvetoga Trojstva izgrađena u današnjem obličju između g. 1768. i 1786. U rekonstrukcijama početkom 18. st. crkva je produljena, dodano joj je pjevalište, kor i propovjedaonica, ponovno je izgrađen njezin donji dio, uređeno je apsidalno suženo svetište i novi zvonik desno od ulaza u crkvu. U kasnijim poljepšanjima g. 1799. u crkvu su postavljene nove orgulje iz Celja, a početkom 19. st. u apsidu i novi veliki oltar sa slikom Presvetoga Trojstva u pozlaćenu okviru. Na oltaru su kipovi sv. Petra i Pavla, sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana evanđelista. U presvođenoj kupoli na stropu izvedeni su barokni »stucco« ornamenti.
Na bočnom desnom pozlaćenom oltaru Majke Božje Žalosne postavljena je kamena »pieta« iz 17. st. Lijevo se nalazi noviji oltar sv. Florijana.
Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata postavljen je vitraj s prikazom poklonstva Trojice mudraca, a početkom Domovinskoga rata i vitraji sv. Leopolda Mandića, sv. Nikole Tavelića, sv. Katarine i sv. Terezije. Prilikom nove obnove krajem 20. st. obnovljeni su krovište i unutrašnjost te je uređen okoliš. U crkvi su još postavljeni kipovi Srca Isusova i Marijina te bl. Alojzija Stepinca, a na zidu se nalaze slike s postajama križnoga puta.
Pretpostavlja se da je prva crkva izgrađena kada je osnovana i župa, koja ima prvi spomen g. 1334. Zapis iz g. 1501. spominje gotičku crkvu koja je oko g. 1622., prema kanonskoj vizitaciji, stradala od Turaka. Stari je zvonik bio sličan onomu kod današnje crkve u Svetom Martinu pod Okićem. U 18. st. crkva je imala prigrađenu kapelu sv. Petra koju je dao izgraditi pokrovitelj župe Petar III. Erdődy za mauzolej. Kapela je uklonjena poslije g. 1770. Mise su nedjeljom u 9 i 11, subotom u 17.30, a utorkom, četvrtkom i petkom u 18 sati.
