Na blagdan sv. Krševana bila je i proslava dana Zadra, a na svečanosti dodjele nagrada i proglašenja pokojnoga Tomislava Ivčića počasnim građaninom zapažen je govor održao predsjednik Gradskoga vijeća Marko Vučetić, a posebno su zapažene bile sljedeće njegove riječi: »Današnji dan je dan vrijednosti, a Zadrana i Zadra nema bez ovakvih ljudi kakve danas nagrađujemo. Ovaj je dan sakramentalan i zato u njega mogu ući samo ljudi koji osjećaju vrijednost, oni koji žele dijeliti plemenitost i shvaćaju svoj život kao povlašteno mjesto. Ne da budu poslušni, da besmisleno umiru u iluzijama, nego da prođu kroz smrt kao što su to učinili Ivčić, Did i Jeremija. Upravo to očekujem i od ostalih laureata, da ne budete besmrtna i dosmrtna, nego krozsmrtna bića, da vas smrt ne zaustavlja, nego da ostavite trag koji će biti sastavni dio kulture i identiteta ovoga grada. Zašto ranije nismo proglasili Ivčića počasnim građaninom? Zato što smo morali rasti! Zato što je današnji Zadar napokon dostojan ljubavi jednoga Tomislava Ivčića, hrabrosti Dida i Jeremije te svih vas i vaših zasluga. I zato, dok nas ima, mi smo ovim činom očitovali kakve vrijednosti želimo i u kakvu svijetu želimo živjeti.« Za izniman doprinos glazbenoj kulturi i umjetnosti te zasluge u međunarodnoj promidžbi Zadra i Hrvatske, kao i djela humanosti i požrtvovnosti u borbi za demokratska i nacionalna prava, Ivčić je svečano proglašen počasnim građaninom Zadra. Dvije nagrade za životno djelo, također posmrtno, pripale su pukovniku Hrvatske vojske Danijelu Telesmaniću Didu za najviše zasluge i osobita djela domoljublja u obrani samostalnosti i neovisnosti Hrvatske te brigadiru Hrvatske vojske Ivici Đovaniju Matešiću Jeremiji koji je ostavio svjedočanstvo i knjigama, za koje se smatra da su primjerene i za školsko štivo.
Europska komisija za putovanja objavila je procjenu da će se turizam Europe oporaviti tek 2024. Visoka stopa cijepljenosti u Europi uvelike je potpomogla turističkim domaćinima. Nakon depresivnoga početka godine potražnja za putovanjima tijekom ljetnih mjeseci mnoge je ugodno iznenadila, ali rezultati su i dalje daleko od pretpandemijskih, stoji u tekstu Radmile Kovačević u Večernjem listu. Taj zaključak proizlazi iz posljednjega izvještaja Europske komisije za putovanja koji se odnosi na srpanj, kolovoz i rujan.
Za solidne ovogodišnje brojke tijekom tri ljetna mjeseca ključno je bilo, zaključuje se u izvještaju, uvođenje EU digitalnih potvrda, koje su pridonijele mobilnosti i osjećaju sigurnosti kod putovanja u inozemstvo, to jest da je cjepivo protiv koronavirusa odigralo vitalnu ulogu u pojednostavnjenju prelaska međudržavnih granica i putovanja općenito učinilo privlačnijima tijekom ljeta. Hrvatska je za to odličan primjer zahvaljujući relativno ranomu otvaranju granica jer, kako stoji u izvještaju, tijekom ljeta imala je najveći skok broja dolazaka u odnosu na prethodnu godinu – tijekom tri ljetna mjeseca šezdesetak posto više u odnosu na brojke iz 2019. te je i u rujnu bila vrlo tražena. Navodi se i da je Češka sa svojim strogim protuepidemijskim mjerama obeshrabrila međunarodna putovanja i ljetošnji turistički minusi u toj zemlji čak prelaze 90 posto. Kao ponajveći dugotrajni rizik za sljedeće razdoblje u izvještaju ETC-a navodi se sporije cijepljenje u istočnoj Europi, ali i na nekim drugim, velikim tržištima, što bi moglo usporiti oporavak turizma. Hrvatska se, na sreću, ne uklapa u prosjek pa domaći stručnjaci predviđaju da će novi, veliki iskorak prema turističkomu rezultatu otprije pandemije biti napravljen već dogodine. Osnova za optimizam je neočekivano dobra ovogodišnja turistička sezona koja je od početka 2021. dosad domaćinima donijela nešto više od 83 milijuna noćenja, odnosno čak 77 posto od rezultata iz najbolje turističke godine u povijesti, 2019. Turista je u tom razdoblju bilo oko 13,5 milijuna, što je 67 posto od rezultata iz 2019. Očekuje se da će mnoge zemlje maksimalizirati napore kako bi što više nadoknadile propušteno u čak dvije loše turističke sezone zaredom.
O nasilju nad ženama, podatku da je u godinu dana bilo 900 poziva centru za žrtve nasilja, moglo se čuti proteklih dana. Žrtvama je pružena emocionalna potpora, ali i važne informacije. Žrtve nasilja u obitelji govorile su o osjećajima straha, srama i bespomoćnosti, o poražavajućim posljedicama koje je nasilje imalo za njihovu dobrobit i kvalitetu života. Udruga za podršku žrtvama i svjedocima ističe da u proteklih godinu dana telefonska linija radi bez prestanka, 24 sata, sedam dana u tjednu. Iako postoji od 2013. godine, 24-satno radno vrijeme osigurano je u sklopu projekta »Zaustavimo nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja«, čiji je nositelj Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. »Doći do potpore nikada nije bilo nužnije, ali ni teže nego u vrijeme pandemije, zbog čega se održavaju 24-satne besplatne i anonimne linije za žrtve, što je iznimno važno u funkcioniranju sustava«, poručili su iz udruge.
