Kako se čovjek razvija, tako se njegov mozak širi, stimulira, raste i razvija. U nekim je životnim razdobljima razvoj mozga intenzivan i buran, posebice se u pubertetu stvara oko tisuću novih moždanih stanica, zbog čega je to burno razdoblje za mladoga čovjeka, ali i za cijelu obitelj.
U knjizi »Oluja u mozgu« poznati klinički psihijatar Daniel J. Siegel objašnjava razvoj adolescentskoga mozga od 12 do 24 godine. U tom burnom razdoblju mozak se intenzivno razvija, što utječe na ponašanje adolescenata i mladih. Međutim postoje neke aktivnosti koje mogu utjecati na optimalan razvoj mozga u svim životnim razdobljima jer mogu stimulirati razvoj mozga i stvarati nove neurone. Zbog neuroplastičnosti mozga redovito izvođenje tih aktivnosti aktivira stvaranje novih neuronskih veza i čak novih neurona. Njima se stimulira optimalno funkcioniranje mozga. One su kao namirnice koje treba uzimati da bi duh bio zdrav i um bistar. Koje su to aktivnosti?
- Svjesna pozornost na vlastite osjećaje i misli. Uključuje svjesno disanje, fokusiranje pozornosti, vježbu integracije svijesti. U njoj se potiču integracijske veze u mozgu, razmišljanje i pozornost te se reguliraju emocije. To vrijeme pogoduje razvoju empatije i suosjećanja. To je vrijeme kada osoba razmišlja o svom unutarnjem svijetu, usmjerava pozornost na vlastite osjete, slike, osjećaje i misli.
- Kvalitetan san ili kontinuirano vrijeme za spavanje koje treba iznositi između osam i devet sati. Potrebno je isključiti elektroničke uređaje sat vremena prije sna, prigušiti svjetlo. Može se pisati dnevnik i prebirati dan, učiniti egzamen ili se pomoliti. To se preporučuje.
- Vrijeme za fokusiranje. Mozak raste kada se kontinuirano usmjerava pozornost na jednu stvar bez čestih prekida. Fokusiranjem se optimiziraju neuroplastične promjene u mozgu koje su temelj za učenje.
- Vrijeme za opuštanje. To je vrijeme važno kako bi se um odmorio i mozak imao vremena za sortiranje percepcija. To su trenutci kada se ništa ne planira, ništa ne pokušava postići, ništa ne treba dovršiti. Svakoga dana treba pronaći malo vremena za opuštanje, a praznici su izvrsna prilika za to.
- Igra, vrijeme za spontanost i zabavu. Smijeh mozak shvaća vrlo ozbiljno. Igra je interaktivna aktivnost u kojoj nema pobjednika, a prihvaća se vrijeme za smijanje i ludiranje u kojima se ljudi dobro zabavljaju. U igri mozak raste i istodobno se osoba zabavlja.
- Fizička aktivnost. Likovni, glazbeni, gluma i ples stimuliraju kreativno istraživanje, a fizička aktivnost stimulira neuroplastičnost, potiče učenje i od ključne je važnosti za rad mozga.
- Vrijeme za povezivanje. Mnoga istraživanja pokazuju da kvalitetni odnosi čovjekov život čine smislenijim, mudrijim i sretnijim. Vrijeme za povezivanje trenutci su kada osoba s prijateljima ili rodbinom komunicira licem u lice. Ako čovjek samo komunicira elektroničkim pozivima ili porukama, veliki i važan dio mozga se ne uključuje u interakciju. Zato je važna komunikacija licem u lice.