Članovi tamburaškoga orkestra Hrvatskoga kulturno-prosvjetnoga društva »Bosiljak« iz Čučerja snimili su 1912. svoj prvi, božićni album na gramofonskoj ploči. A 110 godina poslije njihovi su nasljednici u čuvanju baštine, sadašnji članovi »Bosiljka«, odlučili na nosačima zvuka, uključujući i vinil, ovjekovječiti bogat opus hrvatskih tradicijskih božićnih pjesama. Plod je njihovih nastojanja album »Dvanajsta je sad ura« sa 13 pjesama. Album je, kako je za Večernji list potvrdio Davor Gabud, predsjednik HKPD-a »Bosiljak«, osnovanoga još 1895., doslovno nastajao od Božića do Božića. Čim su završili s koncertima za 2021., bacili su se na posao. Nije im bilo lako s obzirom na to da je razorni potres 2020. srušio Društveni dom u Čučerju u kojem su gotovo svakodnevno održavali probe pa je čak 150 članova društva ostalo bez prostora u kojem mogu čuvati i oživljavati hrvatsku tradicijsku kulturu. U teškim vremenima u kojima se »Bosiljak« našao posljednje tri godine, objašnjava, jednostavno je proradio inat, a rezultat toga je album i brojni koncerti kojima u božićnom vremenu donose tradicijsku glazbu široj publici.
Kada su naši predci prije gotovo tisuću godina marljivo klesali glagoljična slova u kamenu Baščanske ploče, ni u najluđim snovima nisu mogli zamisliti da će se glagoljica jednom moći učiti uz pomoć videoigre koju su izmislila – djeca. Riječ je o »Glagoliticu«, čije idejno rješenje potpisuju učenici Gospodarske škole Varaždin na čelu s mentoricom Jasminkom Prstec, pisala je za Večernji list Suzana Lepan Štefančić.
Pobijedili su u svojoj kategoriji na međunarodnom Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije, održanu nedavno na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ta edukativna videoigrica mogla bi se igrati na mobitelu ili računalu. Sastojala bi se od devet razina. Zanimljivo je da se istodobno nekolicina osječkih studenata posvetila spajanju vizualnosti i simbolike glagoljičnoga pisma s čarobnim svijetom slavenskih mitoloških bića na moderniji način. Kreirali su likove i vizualne identitete likova za originalnu hrvatsku videoigru, donoseći raskoš i ljepotu hrvatske povijesti i tradicije, ali je i edukativno približili djeci i mladima. Iza toga projekta stoje Iva Špiljak, Iva Lucija Rajić, Petra Burić, studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a predvodila ih je mentorica Jasmina Pacek.
Više od 560 natjecatelja, učenika i studenata iz cijele Hrvatske, i još pet država, okupilo je milenijsko natjecanje kojemu je cilj bio razvijati idejno rješenje na jednu od četiri teme: glagoljica, mitologija, Put svile i vodik. »Tradicija natjecanja potaknula je mentore i učenike na višemjesečni rad na razvoju idejnih rješenja koji su ostvareni u jednom od 12 sektora kreativne industrije. Imali smo prilike gledati i slušati dizajnerska rješenja, arhitektonske predloške, glazbene podloge, nacrte računalnih igara, suvenire, predstave, filmove, scenarije, otisnute knjige, koreografije, slike i slično. Tijekom tri dana predstavilo se, primjerice, više od 60 timova osnovnoškolaca. Milenijsko natjecanje izvrsna je prilika učenicima osnovnih škola upoznati se s pojmovima kreativne industrije te s koracima poduzetničkih ideja i procesa s obzirom na to da takve teme, nažalost, tek pronalaze put u svakodnevnom poučavanju u učionici i isključivo o motivaciji, znanju i sposobnostima učitelja koji će ih povesti u kreativno razmišljanje i proces.
Distributeri se baš u božićno doba hvale da su petarde jedan od najtraženijih pirotehničkih proizvoda koji nikada ne dosadi. No koliko su sigurna razonoda, posebno kad su u pitanju djeca, pitala se za Večernjak Jolanda Rak Šajn. Ljubav prema pirotehnici počinje s petardama i nikad ne prolazi, hvali se na svojim internetskim stranicama jedan od najvećih distributera pirotehničkih sredstava, ističući da su u Hrvatskoj dostupni na više od 300 prodajnih mjesta uz »akcije i do – 70 %«. To je suludo, ističu stručnjaci, jer pojedina sredstva koštaju kao dvije prosječne božićnice, a netko će ih samo tako ispucati i pretvoriti u dim. Zanimljivo je i svjedočanstvo jedne trgovkinje koja se novinarki požalila da njezin psić danima nakon blagdana ne zna za sebe, ne pomažu ni sredstva za smirenje. Jedna od iznimki među trgovcima splitski je »Tommy«, iz kojega su poručili da u prodajnom asortimanu više ne će nuditi takvu vrstu proizvoda. Nažalost 2021. brojna djeca i odrasli diljem svijeta zadobili su teške ozljede zbog rukovanja petardama. U Hrvatskoj je od eksplozije petardi devetogodišnjak zadobio tešku ozljedu oka, 17-godišnjak teške tjelesne ozljede prstiju obiju ruku, a odraslomu je muškarcu teško stradala šaka – poručuju članovi udruženja te traže od predstavnika vlasti da u sljedećim izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja uporaba ostalih pirotehničkih sredstava treba ostati zabranjena, s iznimkom samo 31. prosinca i 1. siječnja.