Zemljina se dobra pljačkaju i zbog kratkovidnih pristupa ekonomiji, trgovini i proizvodnji, koji su previše vezani uz izravan rezultat. Nestanak šuma i šumskoga zemljišta povlači za sobom gubitak vrsta koje bi u budućnosti mogle biti krajnje važni izvori, ne samo za prehranu, nego i za liječenje bolesti i u druge svrhe. Razne vrste sadržavaju gene koji bi u godinama koje dolaze mogli biti ključni izvori za zadovoljavanje neke ljudske potrebe ili za rješavanje nekoga problema vezanoga uz okoliš. Ipak, nije dovoljno promatrati razne vrste samo kao moguće iskoristive ‘resurse’, zaboravljajući da one same imaju vrijednost. Svake godine nestaju tisuće biljnih i životinjskih vrsta, koje više ne ćemo poznavati, koje naša djeca ne će vidjeti jer su zauvijek izgubljene. Najveći dio izumire zbog razloga povezanih s čovjekovim djelovanjem. Zbog nas tisuće vrsta više ne će slaviti Boga samim svojim postojanjem niti nam prenijeti svoju poruku. Nemamo pravo to činiti.«
Tim riječima započinje dio enciklike »Laudato si’« u kojem papa Franjo piše o gubitku bioraznolikosti. Ta enciklika o brizi za zajednički dom, koja je pridodana socijalnomu nauku Crkve, objavljena je 2015. na svetkovinu Duhova, a Tjedan »Laudato si’« diljem svijeta povezan je s obljetnicom njezina izlaska. Ove godine to je od 21. do 28. svibnja, a tema je »Nada za planet. Nada za čovječanstvo«.
teško će biti dobro čovječanstvu
Tako ove godine 22. svibnja, koji su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti, a Hrvatski ga sabor ujedno proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj, pada u Tjedan »Laudato si’«. Kako su u povodu Međunarodnoga dana biološke raznolikosti poručili iz globalne organizacije za zaštitu okoliša, WWF-a, priroda je u stanju gorem nego ikad i ako čovječanstvo hitno ne promijeni svoje navike, posebice se to odnosi na korporacije, ne će biti dobro. A ako nije dobro prirodi, teško će biti dobro čovječanstvu. Zbog toga je nedavno usvojen Globalni okvir za bioraznolikost kojim se svijet obvezao na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. Međutim, velik je izazov pred svima jer prema WWF-ovu posljednjem izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta u prosjeku su 69 posto manje nego 1970. godine, s tim da su populacije slatkovodnih vrsta smanjene za čak 83 posto.
Bioraznolikost čini mrežu života na Zemlji, stoga je njezin gubitak prijetnja cijelomu čovječanstvu. Bioraznolikost je važna jer, među ostalim, pruža hranu, lijekove, energiju i vodu. Čak 80 posto ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. S obzirom na to da je 70 posto površine prirode prenamijenjeno u obradive površine, bacanje čak 40 posto hrane na globalnoj razini znači da je uzalud uništena ta bioraznolikost. I ne samo to, kako je svojedobno upozorio papa Franjo, bacanje i rasipanje hrane je kao da tko krade od onih koji su siromašni i gladni.
Uz Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, u sklopu nacionalne kampanje »Poslušaj glas prirode«, pokušalo je potaknuti na pozitivnu promjenu stajališta i navika stanovništva s ciljem zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti. Kampanja poziva na aktivno uključivanje stanovništva promjenama životnih navika i volontiranjem za prirodu te dodatnim informiranjem o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i dr.
U javnosti prevladava mišljenje da je priroda Hrvatske dobro očuvana te je istina da je u Lijepoj Našoj situacija bolja nego u velikom dijelu EU-a, no trendovi zabrinjavaju i upućuju na potrebu za hitnom akcijom. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, upozorava: »U Hrvatskoj je 46 posto vrsta u nepovoljnu stanju. Razlog su ljudske aktivnosti koje za posljedicu imaju narušenu kvalitetu ili gubitak staništa divljih vrsta te smanjenje brojnosti njihovih populacija. Degradacija i uništavanje staništa, prekomjerna eksploatacija, onečišćenje, klimatske promjene i invazivne strane vrste najčešće djeluju sinergijski te narušavaju stabilnost ekosustava i mogu dovesti do nepovratnih promjena.«
Rezultati znanstvenih istraživanja dokazuju da je razumno očuvati prirodu, a poziv pape Franje koji je uputio enciklikom »Laudato si’« poticaj je vjernicima da prihvate svoj poziv čuvara Božjega djela jer očuvanje prirode ovisi o svakom čovjeku. »Svatko od nas može pridonijeti očuvanju i obnovi prirode promjenama svakodnevnih navika, smanjujući tako svoj ekološki otisak. Ukupni ekološki otisak Hrvatske sada je gotovo dvostruko veći od dostupnih resursa. To znači da svake godine već tijekom lipnja počinjemo trošiti više od dostupnih prirodnih resursa na godišnjoj razini. Dovoljni su mali koraci, od davanja prednosti lokalnim, svježim i sezonskim poljoprivrednim proizvodima preko razdvajanja otpada i recikliranja do ozelenjivanja prostora«, zaključio je Duplić.
Papa Franjo pak u enciklici »Laudato si’« piše: »Inzistiranje na tome da je svaki čovjek slika Božja ne smije dovesti do toga da previdimo činjenicu da svako stvorenje ima svoju svrhu. Ni jedno nije suvišno. Sav materijalni svijet govori o Božjoj ljubavi, njegovoj bezgraničnoj naklonosti prema nama.« No to nikako ne znači pridavanje prirodi nečega što ona nije. »To ne znači izjednačiti sva živa bića i oduzeti ljudskomu biću onu jedinstvenu vrijednost koja ujedno za sobom povlači beskrajnu odgovornost. To još manje podrazumijeva pobožanstvenjenje zemlje, koje bi nas sprječavalo da radimo na njoj i zaštitimo je u njezinoj krhkosti.« Papa također dodaje da ne može biti istinskoga osjećaja dubokoga jedinstva s drugim bićima u prirodi ako istodobno u srcu nema nježnosti, suosjećanja i brige za ljudska bića . »S druge strane, kada je ljudsko srce doista otvoreno sveopćoj zajednici, iz toga bratstva ništa i nitko nije isključen. Zbog toga ravnodušnost ili okrutnost prema drugim stvorenjima ovoga svijeta prije ili kasnije utječe na način na koji postupamo s drugim ljudskim bićima. Srce je samo jedno i ista bijeda koja nas dovodi da zlostavljamo životinje prije ili kasnije očitovat će se u odnosu prema drugim ljudima. Svako zlostavljanje nekoga stvorenja ‘protivno je ljudskomu dostojanstvu’. Stoga je ekološka kriza poziv na duboko unutarnje obraćenje – da plodovi susreta s Isusom Kristom iziđu na vidjelo u odnosu sa svijetom«, napisao je Papa.
