Ovih dana Sveta Zemlja pusta je od hodočasnika i turista, vjernici koji inače i u ljetnim vrućim danima ispunjavaju ulice Jeruzalema i drugih gradova povezanih s ovozemaljskim životom Isusa Krista te posjećuju sveta mjesta ostala su tiha i prazna zbog globalne pandemije. No ipak tamošnji će katolici bez veće gužve, u miru i radosti dočekati svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Iako postoje tradicijske dvojbe o mjestu smrti i uznesenja Blažene Djevice Marije, pa se tako spominje i Efez, ipak Sveta Zemlja čuva nekoliko mjesta koja su po predaji vezana uz smrt i uznesenje Kristove majke. Kako se Velika Gospa slavi u Jeruzalemu, zašto nema velikih vanjskih manifestacija u obliku procesija za taj dan, kakve veze ima Marijin pojas i Marijino uznesenje – otkrio je franjevac Siniša Srebrenović koji već 14 godina djeluje u Svetoj Zemlji, sada kao član uprave franjevačke kustodije Svete Zemlje i prvi sakristan bazilike Božjega groba.
Kad je riječ o kršćanima u Svetoj Zemlji, i svetkovina Velike Gospe slavi se u dva termina. Pravoslavna tradicija slavi prema julijanskom kalendaru, a katolici se okupljaju 15. kolovoza u čast Blažene Djevice Marije. Franjevac Srebrenović kaže da se u Svetoj Zemlji ne mogu na taj dan vidjeti velike procesije. »Oni koji dolaze iz Europe ili Latinske Amerike te su naučeni na vanjski izražaj vjere u manifestativnom obliku procesija i nošenja kipova bit će iznenađeni jer to ne će susresti u Svetoj Zemlji. Ovdje je vjera povezana sa samim mjestom, mjesto govori o biblijskom događaju, tako da od prvih stoljeća u latinskom obredu ovdje nema velikoga vanjskoga iskaza vjere po ulicama uz svetkovinu Marijina uznesenja.«
Tri su mjesta povezana uz slavljenje Marijina uznesenja u Jeruzalemu. Prvo je mjesto Marijin grob. Riječ je o crkvi u kojoj katolici nemaju nikakva prava slavlja službene liturgije na Marijinu grobu, mjestu za koje se smatra da su ga apostoli odabrali za mjesto počivanja Blažene Djevice Marije nakon smrti. Ta se crkva nalazi u blizini Getsemanskoga vrta i izgrađena je na dvije razine. Dugo stubište vodi do ulaza u crkvu, a potom se treba spustiti još i niže na drugu razinu gdje se nalazi kapelica grobnice Blažene Djevice Marije. Prostor je isklesan iz stjenovite mase po uzoru na Kristov grob. Do 14. stoljeća bio je tek spomenik prekriven mramornim pločama, a zidovi freskama. »Franjevci su imali ekskluzivno pravo na to mjesto od 1430. do 1757. godine, ali sada više nemaju i njime se koriste pravoslavne Crkve – Grčka i Armenska, a neka prava imaju i Asirci, Kopti i Etiopljani. Tako da nažalost ni na dan Marijina uznesenja ne možemo slaviti misu, ali katolici dolaze dolje u procesiji koja započinje pjevanim litanijama, a potom se izmoli Vjerovanje i taj posjet bazilici predvodi kustos kustodije Svete Zemlje«, govori o. Srebrenović o mjestu groba, koji je prema pravoslavnoj tradiciji, kao i katoličkom učenju, prazan jer je Blažena Djevica Marija ne samo dušom, nego i tijelom uznesena na nebo.
Najbliži prostor Marijinu grobu kojemu Katolička Crkva ima pristup i ekskluzivno pravo jest špilja izdaje apostola, koja se nalazi odmah kod ulaza u crkvu Marijina groba s desne strane. U toj se špilji dan uoči Velike Gospe slavi prva večernja. »Špilja izdaje jako je mala, ne može primiti više od 70-ak ljudi. Riječ je o prirodnoj špilji, a u njoj se nalazi prikaz freske izdaje Kristove, Jude koji dovodi vojsku do Krista te freska Marijina uznesenja. Nakon prve večernje 14. kolovoza izlazimo u Getsemanski vrt i ostavljamo crkvu Marijina groba s desne strane. Tamo se priređuje bdjenje koje ima karakteristike istočne i zapadne liturgije. Liturgija je na različitim jezicima, baza je latinski kao službeni jezik Crkve, a upotrebljava se i jezik lokalnih kršćana – arapski. Bdjenje obično traje dva sata. Na dan Marijina uznesenja središnja je proslava u bazilici agonije u Getsemaniju, misa na latinskom jeziku slavi se u 10 sati, kako bi mogao stati što veći broj vjernika. Ipak i u špilji izdaje slave se mise od ranoga jutra, od 6 sati na arapskom jeziku. Proslava Marijina uznesenja završava poslijepodne 15. kolovoza u špilji izdaje kad se moli druga večernja i potom odlazi zajednički na Marijin grob bez liturgijskih obilježja, kao vjernici. Sve te obrede predvodi kustos kustodije Svete Zemlje.«
O. Srebrenović govori da se u Svetoj Zemlji, zbog snažnoga utjecaja pravoslavne zajednice, Marijino uznesenje prikazuje kao usnuće, a Blažena Djevica Marija kao ona koja spava. Vidljivo je to na ikonama, a to se preslikalo i u zapadnu tradiciju – ali se ne rabi ikona, nego kip.
Upravo se takav kip Blažene Djevice Marije koja spava, koja je usnula, može vidjeti u još jednoj jeruzalemskoj crkvi, a riječ je o crkvi Marijina usnuća na kršćanskom Sionu, koju vode njemački benediktinci. To je mjesto gdje je prema apokrifnim spisima Blažena Djevica Marija usnula, a potom su je apostoli uzeli i odnijeli u Getsemanski vrt gdje je bio grob u kojem do tada nitko nije bio ukopan. »Tu crkvu nazivamo Dormitio Mariae, crkva Marijina usnuća, koja je benediktinska opatija, izgrađena po narudžbi ruskoga cara, a ta se crkva nalazi odmah uz dvoranu posljednje večere. Nekada je to bilo sve povezano u jednu veliku crkvu, ali sada su odvojeni elementi. Crkva Marijina usnuća ima dva dijela – u gornjem je veliki mozaik Marijina uznesenja, a kada se uđe u kriptu, tamo se vidi kip Marije koja je usnula«, kazao je o. Srebrenović.
Također je spomenuo da se za slavlje Velike Gospe u Svetoj Zemlji ne smije zanemariti Nazaret, to je prvo marijansko svetište koje okuplja velik broj vjernika iz Galileje te tamo na svetkovinu Uznesenja tradicionalnu misu u bazilici Navještenja predvode karmelićani iz samostana Stella Maris na brdu Karmelu, a franjevci odlaze predvoditi misu karmelićanima na blagdan Gospe Karmelske.
