Upravo u zimske dane koji su (bili) prožeti pozivima na darivanje brojnih potrebitih prava je prilika svratiti pozornost na one koji tu skrb o najpotrebitijima u hrvatskom društvu svakodnevno žive i kojima je ona poziv. To su socijalni radnici. Nije baš svima poznato kako se obrazuju mladi studenti danas u Hrvatskoj za to humano zanimanje.
Socijalni radnici na svom se poslu bave poboljšanjem socijalne dobrobiti i kvalitete života različitih skupina u potrebi, od djece i obitelji, osoba s invaliditetom, starijih, bolesnih, nemoćnih i siromašnih osoba do beskućnika i mnogih drugih. Oni u svom radu provode socijalnu procjenu sveobuhvatnih okolnosti korisnika te im je zadaća dati svoja mišljenja i donositi važne odluke kojima bi cilj bilo unaprjeđenje dobrobiti i kvalitete života različitih korisnika. Oni to čine odobravajući korisnicima u ime države zakonima zajamčena različita socijalna prava. U to ulaze i različite novčane naknade poput osobne invalidnine za osobe s invaliditetom ili zajamčene minimalne naknade za siromašne u potrebi, ili ih upućuju na različite socijalne usluge poput smještaja u udomiteljske obitelji, u domove za skrb o starijim osobama, dnevne centre, prihvatilišta za beskućnike i sl.
Iako je riječ o važnu zanimanju za društvo i građane u potrebi, socijalni se radnici nažalost u medijskom prostoru najčešće prikazuju u negativnom kontekstu kada se dogode nekakve ekscesne situacije poput obiteljskoga nasilja i nasilja nad djecom te se tada uvijek postavlja pitanje i propituje odgovornost nadležnoga Centra za socijalnu skrb i socijalnih radnika. Istodobno posao mukotrpna rada i svakodnevnoga profesionalnoga pomaganja ljudima na marginama društva medijima u pravilu nije zanimljiv.
Upravo socijalna dobrobit i kvaliteta života brojnih korisničkih skupina i osoba s margina društva ovisi o kvaliteti organizacije sustava socijalne skrbi i razvijenosti različitih socijalnih usluga koji velikim dijelom počiva upravo na socijalnim radnicima. I o kvaliteti obrazovanja današnjih studenata socijalnoga rada ovisit će sutrašnja kvaliteta organizacije sustava socijalne skrbi. Zato valja svratiti pozornost na razvoj obrazovanja socijalnih radnika na Studijskom centru socijalnoga rada u Zagrebu, nakon što je nedavno proslavio 70. obljetnicu djelovanja. Naime, socijalni radnici studiraju još od 1952. godine na Studijskom centru socijalnoga rada (drugi studij socijalnoga rada u Hrvatskoj pokrenut je relativno nedavno na Sveučilištu u Osijeku u akademskoj godini 2017./2018.). Na studij u Zagrebu upisuje se najveći broj studenata, 200-tinjak svake godine.
Šteta bi bila ne svratiti pozornost na ono što je izrečeno na proslavi 70. obljetnice djelovanja Studijskoga centra socijalnoga rada Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održane u rujnu 2022. u zgradi Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Svečanost je otvorila predstojnica Studijskoga centra socijalnoga rada prof. dr. sc. Gordana Berc. Ona je tada iznijela povijesni prikaz razvoja studija socijalnoga rada od njegova utemeljenja 1952. godine. Pojasnila je da je sve započelo kao dvogodišnji program u sklopu Više škole za socijalne radnike koju su osnovali prof. Kamilo Bresler, dr. Eugen Pusić, Valerija Singer, Tatjana Marinić, Irena Bijelić i Marijan Cvetković. Prvu generaciju studenata socijalnoga rada, rekla je nadalje, činilo je 34 studenata koji su bili upisani u ak. god. 1952./1953. Nastava je započela 1. ožujka 1953., kada su i završili opsežni građevinski radovi kojima je zgrada u Nazorovoj 51 (gdje je Studij i danas) prilagođena za potrebe nastave.
Od 1957. godine studij se vodi pod nazivom Viša škola za socijalne radnike kao dvogodišnji obrazovni program i ta faza traje sve do 1972. godine kada se donosi odluka o osnivanju Međufakultetskoga studija za obrazovanje socijalnih radnika i studij se izvodi kao dvogodišnji (tzv. VŠS) i četverogodišnji (tada tzv. VSS). Matični je fakultet bio Pravni fakultet, a u izvođenju tadašnjega nastavnoga programa uz Pravni fakultet sudjelovali su i Filozofski, Medicinski i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tadašnja Visoka defektološka škola, današnji Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. No od 1. lipnja 1982. izvođenje programa studija socijalnoga rada povjerava se Pravnomu fakultetu. Od akademske godine 1985./1986. studij socijalnoga rada može se isključivo upisati kao sveučilišni četverogodišnji studij, a bolonjskom se reformom 2003./2004. godine današnji studij organizira po sustavu 4+1. Na preddiplomskoj razini obrazovanje traje četiri godine i završetkom se stječe zvanje prvostupnika socijalnoga rada, nakon čega se može upisati jednogodišnji diplomski studij socijalnoga rada ili diplomski studij socijalne politike i steći zvanje magistra socijalnoga rada ili magistra socijalne politike.
Ondje se stječu znanja o ljudskom ponašanju i socijalnom okruženju s posebnim naglaskom na interakciju pojedinca u okruženju, razvoj u životnom vijeku, interakciju između bioloških, psiholoških, sociokulturnih i kulturnih faktora koji oblikuju ljudski razvoj i ponašanje, znanja i vještine potrebne za procjenu i djelovanje (intervencije) na mikrorazini, mezorazini i makrorazini u svrhu razvojnih, zaštitnih, preventivnih i/ili terapeutskih intervencija. Studenti tijekom studija stječu i brojne praktične sposobnosti i vještine poput interpersonalne komunikacije, savjetovanja, primjene osnovnih metoda socijalnoga rada s pojedincem, grupom i zajednicom, primjene stečenih znanja pri analizi socijalnih procesa i socijalnih promjena te socijalnih rizika relevantnih za programe socijalne politike te izradi prijedloga socijalnih programa, socijalnih projekata i izvješća. Na diplomskoj razini studija koja traje jednu godinu studenti se dodatno usavršavaju u izabranom području socijalne politike ili socijalnoga rada, završetkom kojih postaju magistri socijalnoga rada ili magistri socijalne politike.
Danas je Studijski centar socijalnoga rada sastavni dio Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizacijski je podijeljen na dva zavoda, i to Zavod za socijalni rad i Zavod za socijalnu politiku, u sklopu kojih djeluje ukupno šest katedra, na kojim ukupno djeluje 36 sveučilišnih nastavnika i asistenata. Na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija upisano je ukupno oko 850 studenata u akademskoj godini 2022./2023. Nastavnici, istraživači i studenti Studijskoga centra socijalnoga rada uspostavili su suradnju sa svojim kolegama u svijetu, a studenti odlaze i na partnerska sveučilišta u Europi, gdje studiraju jedan ili dva semestra. Početkom trećega tisućljeća na Studijskom centru pokrenut je poslijediplomski studij iz polja socijalnih djelatnosti u znanstvenoj grani teorija i metodologija socijalnoga rada, a 2007. godine pokrenut je doktorski studij socijalnoga rada i doktorski studij socijalne politike koji se od ak. godine 2009./2010. izvode kao združeni doktorski studij socijalni rad i socijalna politika.
Profesori Studijskoga centra za socijalni rad sudjeluju kao vanjski članovi i eksperti različitih nacionalnih radnih skupina kao što je aktualno Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika koje djeluje pri resornom ministarstvu gdje pridonose u izradi različitih strateških dokumenata i propisa u području socijalnoga rada, socijalne politike, obiteljske politike, stambene politike i socijalnoga poduzetništva u Hrvatskoj. Mnogi zaposlenici angažirani su i kao nacionalni eksperti za Hrvatsku u raznim ekspertnim grupama Europske komisije i drugih međunarodnih organizacija poput Svjetske banke, UNDP-a i UNICEF-a.
Studijski sveučilišni programi socijalnoga rada i socijalne politike koji se izvode danas na Studijskom centru socijalnoga rada Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stoje uz bok sličnih studija socijalnoga rada i socijalne politike u zemljama Europske unije. Da bi ostali na ovoj razini i dalje se razvijali, prije svega će biti važno u periodima koji slijede voditi računa o zapošljavanju novih mladih snaga jer je većina profesora na studiju u zrelim godinama, a mladih je asistenata i docenata tek nekolicina. Također bi bilo važno unaprijediti prostorne uvjete djelovanja jer Studij socijalnoga rada i nadalje djeluje u zgradi u Nazorovoj 51, koja je izgrađena sredinom 19. stoljeća i ima veliku kulturno-povijesnu vrijednost, ali s druge strane i određena prostorna ograničenja za organizaciju nastave. Stoga bi bilo važno za daljnji razvoj studija unaprijediti prostorne uvjete. Bez sumnje, Studijski centar socijalnoga rada u proteklih 70 godina djelovanja postao je ključna institucija koja određuje smjernice i uvelike pridonosi socijalnomu i ukupnomu razvoju socijalne države u Hrvatskoj.
