Fenomenom »trapa«, vrste glazbe koja je još devedesetih nastala u Sjedinjenim Američkim Državama i koja postaje sve raširenija i među hrvatskim mladima, jedna je od tema kojima se pozabavio i projekt »Obitelj i mediji«. Vrsta glazbe koja je često eksplicitna, uz velik broj psovki, tematizira vrlo loše navike, poput konzumacije droge, kriminala i općenito nelegalno stečenoga novca i luksuznih predmeta. Je li to revolucija u glazbi ili znak kulturnoga osiromašenja, pitali su se iz »Obitelji i medija« i ponudili nekoliko upozorenja i savjeta roditeljima kako mlade udaljiti od takve vrste glazbe.
»Tinejdžeri – pa čak i oni mlađi od njih – uvuku se u tu vrstu glazbe jer im ona pruža mogućnost da se istaknu, da mogu reći ‘i ja postojim’, da naglase svoju osobnost, a prikriju svoje ranjivosti«, napominju iz »Obitelji i mediji« o »trapu« i dodaju: »Mladi se poistovjećuju s trap-glazbenicima. Oni žele biti poput njih, koji se čine tako samopouzdani. (…) Oni se čine kao pobjednici jer su bogati.«
Treba ponuditi i drugu stranu
Roditelji tu glazbu ne mogu ignorirati, nego bi i sami trebali mladima tumačiti koliko su opasne poruke koje takva glazba prenosi. »Možeš li se ti zapravo poistovjetiti s takvom glazbom? Promiče li ta glazba vrjednote u kojima smo te mi odgajali? Smatraš li da se prema ženama treba odnositi na neprimjeren način? Je li laki novac zaista ono što želiš u životu?« neka su od pitanja koja valja postaviti mladima kojima se sviđa trap-glazba, napominju iz »Obitelji i medija«.
»Treba ponuditi i drugu stranu. Educirati o povijesti glazbe, reći kako je to u neka starija vremena bilo preslušavati stare albume, CD-ove, kasete. Stare su ploče često sadržavale i poruke političkoga i društvenoga protesta, ali i poruke ljubavi i poštovanja«, podsjećaju iz »Obitelj i medija«.
