Dok se još jedna rekordno topla godina bliži kraju, bez nekoga konkretnijega dogovora državnika o nužnom smanjenju emisija stakleničkih plinova, jedan otok u Hrvatskoj ima razloga za slavlje – Krk je posto prvi u Hrvatskoj i drugi otok na svijetu koji se može pohvaliti prestižnim Zero Waste certifikatom. Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije i koordinator mreže certificiranih Zero Waste gradova i općina u Hrvatskoj, objašnjava da je taj certifikat nagrada za uspješnost u održivom gospodarenju otpadom. »Ponajprije to znači ispunjenje ambicioznih ciljeva smanjenja nastanka otpada te visoke razine ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja, čime se maksimalno čuvaju Zemljini resursi, umjesto da se bacaju na odlagališta ili spaljuju u spalionicama uz velike štete za okoliš i zdravlje. Zero Waste certifikatom nagrađuju se gradovi i općine koji u suradnji sa svojim komunalnim poduzećima rade na dobrobiti za građane kako bi oni bili zadovoljni uslugom prikupljanja, zbrinjavanja i naplate odvoza otpada te kvalitetom života u mjestu u kojem žive. Tim certifikatom izdvajaju se oni koji su vrlo predani poboljšanju kvalitete života građana i rade znatno više od ispunjenja nekih minimalnih ciljeva definiranih zakonodavstvom.«
Pet razina certifikata
Zero Waste certifikat dodjeljuje europska stručna organizacija Zero Waste Europe, i to nakon procesa kandidature koji traje nekoliko godina u kojima grad/općina mora ispuniti niz kriterija da bi stekao certifikat. U tom procesu gradovima/općinama pomažu mentori iz nacionalnih organizacija članica Zero Waste Europe, a u Hrvatskoj je to Zelena akcija. Certifikat nije tako lako zaslužiti – ima pet razina koje pokazuju uspješnost u ispunjavanju brojnih kriterija. A što je razina certifikata viša, to su kriteriji koje treba ispuniti za stjecanje certifikata brojniji, objašnjava Košak: »Svaka razina certifikata ima svoje kriterije koji se odnose na implementaciju određenih mjera, komunikaciju i edukaciju. Da bi se stekla barem prva razina certifikata, koja je već pokazatelj uspješnosti, treba ispuniti niz ciljeva kvalitetnoga odvojenoga prikupljanja, recikliranja i kompostiranja otpada, kao i uspostaviti pravednu naplatu po količini neodvojenoga otpada, kvalitetno educirati građane na svim razinama i uključiti ih u donošenje odluka osnivanjem suradničkoga vijeća koje osim predstavnika gradova/općina i komunalnoga poduzeća uključuje i lokalne udruge, zadruge i brojne druge lokalne dionike koji zajednički raspravljaju o mjerama u sustavu gospodarenja otpadom.«
Neovisna revizija
Da bi se postigla viša razina certifikata, uz sve navedeno treba provesti i niz dodatnih mjera kojima se sprječava nastanak otpada, poput razvoja popravljaonica i centara za ponovnu uporabu glomaznoga otpada, zamjene jednokratnih materijala u poslovanju onima koji se mogu višekratno upotrijebiti itd. Razine certifikacije dodjeljuje akreditirni neovisni vanjski revizor, i to nakon temeljite revizije dokumenata, intervjua s dionicima sustava i terenskoga obilaska sustava. Nakon što se stekne određena razina certifikata daju se preporuke za prelazak na višu razinu, odnosno za još bolje rezultate u održivom gospodarenju otpadom. Napredak prati mentor iz nacionalne organizacije zadužene za koordinaciju mreže certificiranih gradova te daje savjete za unaprjeđenje sustava. No ako dođe do kršenja usvojenih smjernica iz Zero Waste strategije, mentor obavještava europsku mrežu Zero Waste Europe, koja nakon upozorenja može pokrenuti proces oduzimanja certifikata.
Uz redoviti monitoring koji provodi ovlašteni mentor svake tri godine ovlašteni revizor provodi i neovisnu vanjsku reviziju na temelju koje se donosi odluka o snižavanju ili povećanju razine certifikata ovisno o ispunjavanju potrebnih kriterija. Napredak pak u razini certifikata donosi dodatne dobrobiti za grad/općinu u smislu veće prepoznatljivosti i promocije na europskoj razini, ali i za građane zbog poboljšanja kvalitete života.
Iskoristivo do 95 posto resursa
Edukacijski iskoraci
Grad Krk i šest općina na otoku Krku, u suradnji s komunalnim poduzećem Ponikve d.o.o. koje pruža uslugu na cijelom otoku, proveli su niz mjera i ispunili niz ciljeva, zbog čega su nagrađeni certifikatom. »Odvojeno prikupljanje otpada ‘od vrata do vrata’, naplata po količini, izgrađenih sedam reciklažnih dvorišta te sortirnica i kompostana u kojima se otpad dodatno lokalno obrađuje, samo su neki od važnih koraka koji su provedeni na otoku Krku. Zahvaljujući tomu, Krk je ispunio cilj od 60 posto recikliranja otpada, koji Hrvatska ima do 2030. godine. To dovoljno govori koliko je otok napredan jer velika većina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj nije ni blizu 50 posto koliko je iznosio cilj za 2020. godinu. Također, na otoku nastaje 22 posto manje miješanoga otpada u odnosu na nacionalni prosjek. Uz to, na otoku se kontinuirano provodi niz mjera edukacije svih uzrasta i smanjenja nastanka otpada u suradnji s otočnim partnerima – udrugama, zadrugama, turističkim subjektima itd. Navedeni uspjesi pridonose visokoj razini kvalitete života na otoku, što su potvrdili i zadovoljni stanovnici u nedavno provedenoj anketi. No otok Krk ne staje tu te je već definirao niz novih mjera koje će provesti u suradnji sa Zelenom akcijom, što će ga sigurno dodatno podići na ljestvici uspješnosti definiranoj Zero Waste certifikatom«, rekao je Marko Košak.
Krk – drugi, ali najveći
Otok Krk u stjecanju toga certifikata nije spriječio ni pritisak turističke sezone koji je velik izazov. Ključ je, smatra Košak, u kontinuiranoj motivaciji komunalnoga poduzeća »Ponikve« za primjenom novih mjera koje omogućuju sve bolje rezultate.
Ističe se motivirano otočno stanovništvo koje sudjeluje u provedbi sustava gospodarenja otpadom te edukaciji turista o važnosti ekološkoga gospodarenja otpadom na otoku Krku. Time se otok Krk, zaključuje Košak, uz sve druge dobrobiti, dodatno brendira kao ekološki održiva destinacija s visokom kvalitetom života. Dosad je 40-ak gradova i općina u Europi steklo Zero Waste certifikat. Otok Krk je drugi otok na svijetu koji je stekao taj certifikat, ali je najveći jer je prvi koji ga je stekao maleni grčki otok Tilos koji ima samo 500 stanovnika, a na Krku živi oko 20 000 otočana, uz velik broj vikendaša.
