Premda je konačan rezultat izbora čelne osobe Europskoga parlamenta bio izvjestan, mnoge je ipak iznenadilo što je 43-godišnja Roberta Metsola, zastupnica malteške »Partit Nazzjonalista« i pripadnica frakcije europskih pučana, izabrana u utorak 18. siječnja već u prvom krugu glasovanja, i to s premoćnom većinom od 458 glasova. Za Metsolu su, osim pučana, glasovali i socijaldemokrati i liberali te je tako postala trećom ženom na čelu EP-a nakon Francuskinja Simone Veil (1979. – 1982.) i Nicole Fontaine (1999. – 2002.), kao i najmlađom osobom na toj funkciji uopće.
Mnogo je toga lijepoga rečeno kako o osobnom tako i političkom profilu nove predsjednice, svakako više nego što bi zahtijevali puki protokoli. Tako je austrijska agencija »Kathpress« citirala njemačku zastupnicu i Metsolinu frakcijsku kolegicu u EP-u Christine Schneider, koja ju je opisala kao predanu cilju, kao pouzdanu i kao »gorljivu Europljanku«. Među socijaldemokratima, prema istomu izvoru, Metsola slovi kao »otvorenija od drugih zastupnika EPP-a«, što je na neki način pokazala i na komemoraciji svojega pokojnoga prethodnika Davida Sassolija, koji je pripadao upravo socijalističkoj stranačkoj obitelji.
»Europa je izgubila vodeću figuru, demokracija svojega promicatelja, a svi mi prijatelja«, rekla je Metsola u ponedjeljak navečer, dan uoči izbora. Štoviše, Sassolija je nazvala svojim »mentorom«. Mnogi su u njezinim riječima prepoznali – iskrenost.
Već sama činjenica da Metsola dolazi iz Malte, koja ima svega nešto više od pola milijuna stanovnika, pobuđuje u malih i rubnih zemalja EU-a nadu da i njihova riječ može nešto značiti u bruxelleskim bespućima. Brojni su dakle razlozi zbog kojih mnogi Europljani mogu pozdraviti izbor nove predsjednice. Ipak, Metsolin izbor nije prošao bez poteškoća kao što bi se na prvi pogled moglo činiti. Razlog je u onom što je spomenuta zastupnica Schneider opisala tvrdnjom da nova predsjednica predstavlja modernu sliku žene, ali je ujedno »snažno ukorijenjena u kršćanskoj vjeri«. Da, Metsola je katolikinja, malteška katolikinja, k tomu slovi, ili je barem do sada slovila, i kao protivnica pobačaja, a da su joj obiteljske vrjednote na srcu, pokazuje i vlastitim životom: sa suprugom Ukkom, Fincem, ima četvoricu sinova, pa ju je Schneider opisala i kao »brižnu majku«.
Je li, dakle, katolikinja, brižna majka, štoviše protivnica pobačaja tek tako, bez daljnjega, postala predsjednica Europskoga parlamenta, istoga onoga parlamenta koji je ne tako davno, u aktualnom sazivu, prihvatio »Izvještaj o stanju spolnoga i reproduktivnoga zdravlja i prava u EU-u, u okviru ženskoga zdravlja«, takozvani Matićev izvještaj? Jasno da nije. Nekim zastupnicima nije bilo dovoljno ni to što je Metsola obećala da će poštovati i provoditi zaključke većine. Metsola na čelu EP-a za njih je jednostavno pogrješna poruka u odnosu na žene i ženska prava kako ih oni razumiju.
Pa i sami katolici različito vrjednuju dosadašnju političku karijeru Roberte Metsole. U njoj ima dovoljno elemenata kako za simpatiju tako i za prigovore. S jedne se strane svojedobno snažno zauzimala za posebnu klauzulu u pristupnom ugovoru između Malte i EU-a, zahvaljujući kojoj je u njezinoj zemlji i dalje na snazi generalna zabrana pobačaja.
Jednako je tako glasovala protiv spomenutoga Matićeva izvještaja, kao i protiv slične, tada neuspjele, inicijative da se pobačaj progura kao paneuropsko pravo 2015. godine. No unatoč tomu aktivno se uključila u donošenje rezolucije EP-a kojom je osuđena odluka Ustavnoga suda u Poljskoj kojom je bitno ograničena mogućnost legalnoga pobačaja.
Ostat će zapamćeno i to da je 2014. godine Metsola imala aktivnu ulogu u stvaranju potpore među pučanima Planu EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnoga identiteta. Potporu LGBTIQ zajednicama Metsola je izrazila i u svojem nastupnom govoru kao predsjednica EP-a. Što se tiče pobačaja, na tiskovnoj je konferenciji nakon izbora izjavila da će njezine pozicije »biti pozicije EP-a, koji sada predstavlja«. »Promicat ću ih unutar i izvan ovoga Doma«, rekla je. I nadodala: »Ja više ne ću glasovati kad je riječ o temama kao što je pobačaj.«
Na zanimljiv je način Metsolinu osobu opisao američki katolički list »National Catholic Register«, koji slovi kao konzervativno usmjeren te veliku važnost daje pitanju pobačaja. List najprije citira izjavu neimenovane osobe koja dobro poznaje novu predsjednicu EP-a: »Ona je graditelj mostova, ‘pontifex’ u najizvrsnijem smislu te riječi« i »Ona je vrlo dobra katolička supruga i majka, žena rijetke širine.« Potom se riječ daje Benjaminu Harnwellu, nekadašnjemu predstojniku ureda bivšega britanskoga konzervativnoga zastupnika u EP-u Nirja Deve. Činjenica da je Metsola Maltežanka, bez obzira na slabljenje katoličke kulture i u toj zemlji, »vjerojatno ju čini instinktivno sklonijom opciji za život«, rekao je Harnwell. Prema njegovim riječima u EP-u se mnogo može učiniti, ali je pro-pobačajni lobi »daleko najaktivniji«. »Lobi za smrt je sto posto aktivniji od nas i uvjerljiviji je. Zato pobjeđuju«, rekao je Harnwell. Plod toga jest to što se političari nalaze pod »silnim pritiskom da se tomu prilagode, da se povuku kako bi postigli konsenzus; stoga uistinu čovjek mora imati kralježnicu da se tomu odupre«.
Uza sva brojna pitanja vezana uz djelovanje katolika u politici, pa i uza status pobačaja u središnjim tijelima EU-a, iz istupa službenih predstavnika Crkve lako se iščitava zadovoljstvo novom predsjednicom. Biskupi Malte u svojoj su izjavi istaknuli nadu da će Europa uz pomoć nove predsjednice EP-a promicati demokraciju, vladavinu prava, ljudsko dostojanstvo, ljudska prava te slobodu i jednakost svih europskih građana, posebno onih koji su potrebiti zaštite.
Ako se u toj izjavi može iščitati suzdržanost, onda se iz izjave kardinala Jean-Claudea Hollericha, predsjednika Komisije biskupskih konferencija EU-a (COMECE), tijela koje službeno predstavlja europske katoličke biskupe pred institucijama Unije, može iščitati oduševljenje. Čestitajući novoj predsjednici, kardinal Hollerich je u priopćenju poručio: »Već smo imali prigodu surađivati i umijemo cijeniti njezine iznimne kvalitete: ona je briljantna osobnost koja će sigurno biti u stanju na izniman način ispunjavati tu važnu institucionalnu zadaću. Radujemo se što ćemo nastaviti tu suradnju za opće dobro, približavajući javne ustanove europskim građanima, čineći mlade ljude protagonistima europske politike te promičući politiku u čijem su središtu čovjek, obitelj i zajedništvo.«
