Ljudi u Hrvatskoj suočavaju se sve više sa siromaštvom, sa samoćom u kojoj su najčešće osobe starije životne dobi, ali i ostali u potrebi, posebno osobe s teškim i neizlječivim bolestima. Vidljivo je iz statistike župa koje Glas Koncila prati niz godina da je nužno poduzeti korak više u organizaciji pastorala, socijalne politike i zdravstvene skrbi. Suvremeni način života donio je brojne dobrobiti na području razvoja tehnologije i znanosti, umrežavanja i širenja informacija, što se odražava na širokom opsegu ljudskoga djelovanja, ali istodobno osobama u samoći i bolesti, posebno u posljednjoj fazi ovozemaljskoga života, potrebno je više ljudske blizine i skrbi.
Ljudsko dostojanstvo, unatoč civilizacijskom dosegu, posebno u hrvatskom društvu, iz dana u dan je ugroženije jer su stariji ostali sami, palijativna skrb nije dovoljno zaživjela, socijalne, pa i pastoralne službe često daju prednost administraciji. Sve se to može poboljšati uz malo ljubavi, bolje (izvan)institucionalne organiziranosti, suosjećanja s potrebitima te dosljednijim provođenjem zakona.
Sve čeka, kad-tad, čežnja za ljudskom blizinom i pomoću. Dovoljno je pogledati alarmantne podatke, npr. prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj je bilo 758 633 ili 17,7 posto ukupnoga stanovništva starijega od 65 godina. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku u 2015. godini umrlo je 54 205 osoba. Od toga su vodeći uzrok smrtnosti srčano-žilne bolesti sa 25 694 umrle osobe i zloćudne bolesti sa 14 290 umrlih, što je uzrok oko tri četvrtine svih smrtnosti. Prema izvješću Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj su u prošloj godini registrirane 511 094 osobe s invaliditetom, od kojih oko 15 posto živi u nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja.
Potrebu kontinuirane zdravstvene skrbi u kući potvrđuje i podatak da se tijekom 2015. zdravstvenom njegom u kući koristilo 89 427 osoba, a većina njih su nepokretne osobe. Tijekom 2015. u djelatnosti zdravstvene njege u kući provedeno je 1 851 160 postupaka, od toga najviše u dobnoj skupini od 75 do 84 godine, a odnosilo se na kompletnu zdravstvenu njegu pokretne ili teško pokretne osobe u bolesti. To su podatci iz službene evidencije, a dio osoba nije ni evidentiran i velik broj potrebitih ne koristi se uslugama zdravstvene i socijalne službe, što se znatno odražava na povećanje patnje oboljeloga i obitelji.
Današnje društvo nametnulo je novi oblik borbe za egzistenciju, kompeticiju na tržištu i radnom mjestu, moderne oblike ropstva kao što su krediti i često ovrhe. Sve je veći jaz između siromašnih i bogatih, veća je stopa nezaposlenosti, okoliš je sve ugroženiji, a promjene običaja i navika donose značajan odmak od tradicionalne kulture koja podržava njegovanje obiteljskih vrijednosti – osobito u brizi za osobe koje su u samoći ili u teškim bolestima. Sve to odražava se i na promjenu slike zdravlja.
Iskustva potvrđuju da znatan dio potrebitih nema informacije gdje i kako može potražiti pomoć, kako pomoći sebi i kako pomoći drugomu. Stoga će se u rubrici »U službi bližnjemu« predstavljati različiti modeli i stručni savjeti o palijativnoj i socijalnoj skrbi, modeli pomoći osamljenima i podrške onima koji pomažu osobama u nevolji.
