Nedaleko od Krašića je Hrženik, mjesto do kojega je svakodnevno šetao zatočeni bl. Alojzije Stepinac. Nalazi se na istoimenom brježuljku s kapelom sv. Ivana Krstitelja s kraja 18. stoljeća. Crkva je bila u Drugom svjetskom ratu teško oštećena jer su se oko nje nalazili obrambeni položaji hrvatske vojske, koju su sustavno napadali partizani, a posebno 31. prosinca 1942. Tada su izvršeni zločini nad zarobljenim braniteljima Hrženika i Krašića, koje su partizani poubijali i zatrpali u rovove oko crkve. Mnogi su odvedeni u Sošice, svirepo ubijeni i bačeni u jamu Jazovku. Kod crkve su 27. lipnja 1945. pogubljeni hrvatski vojnici i mještani krašićkoga kraja, kojima je postavljen spomenik s tekstom: »Poginulima i nestalima bez suda od 1941. do 1946. godine, žrtvama komunističkoga terora.« Na pločama je upisano 81 ime, od kojih je sedam imena žena. Nakon rata oko crkve vlasti su posadile borove kako bi se prikrili zločini partizana. Čeka se ekshumacija toga grobišta.
Zahvaljujući donacijama s raznih strana, crkva sv. Ivana obnovljena je krajem 20. stoljeća. U crkvi je inventar iz predratne kapele, koji je tek djelomično očuvan, a potječe s kraja 18. st. U suženu poligonalnom i odijeljenom svetištu s bočnom sakristijom postavljena je oltarna slika Isusova krštenja sa sv. Ivanom. Na atici oltara su anđeli i kip Bogorodice s Djetetom. Ispred svetišta na odijelnom zidu su dvije slike, a u stražnjem je dijelu crkve pjevalište na stupovima. Crkva je imala dva bočna oltara. Desni je posvećen sv. Antunu pustinjaku, s palom koju je nacrtao nepoznati umjetnik u 20. st. Na lijevom su oltaru očuvani kipići dvaju anđela – lučonoša iz 18. st. Do crkvenoga ulaza i profiliranoga pročelja, koje je izvedeno polustupovima, praznim nišama, prozorima i visoko uzdignutim masivnim zvonikom, vode stube.
Mise su na blagdane ili nedjelju nakon rođenja i mučeništva sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja i 29. kolovoza), nedjelju nakon blagdana sv. Antuna pustinjaka (17. siječnja) i Nedjelju Božjega milosrđa.
