U novom izvještaju Ujedinjenih naroda, pod naslovom »Izravni i neizravni učinci pandemije COVID-19 u južnoj Aziji«, objavljeni su podatci o štetnim posljedicama »zatvaranja« na zdravlje i život djece i mladih majki. Studija se odnosi na stanovništvo Afganistana, Nepala, Bangladeša, Indije, Pakistana i Šri Lanke (ukupno 1,8 milijardi ljudi). Znanstvenici, autori izvještaja, procjenjuju da je zbog uvedenih epidemioloških mjera 239 tisuća djece i mladih majki izgubilo život. To je 50 tisuća više od ukupne brojke umrlih koji se pripisuju bolesti COVID-19.
Najveći dio žrtava zatvaranja odnosi se na djecu mlađu od pet godina; njih 228 tisuća podleglo je bolestima, gladi i nasilju uzrokovanu državnim mjerama u borbi protiv koronavirusa. Nametnuto zatvaranje društva uzrokuje gubitak posla, porast stope siromaštva, prehrambenu nesigurnost, nedostupnost socijalnih služba i lijekova, pad bruto domaćega proizvoda… U navedenim zemljama Južne Azije stanovništvo je posebno izloženo negativnim posljedicama zatvaranja, koje su brzo vidljive i lako mjerljive.
Tako je, na primjer, smrtnost novorođenčadi povećana za 10 posto, pad porođajne težine i do 40 posto, liječenje i skrb o pothranjenoj djeci smanjena je za 80 posto u Bangladešu i Nepalu, cijepljenost djece u Indiji i Pakistanu smanjena je i do 65 posto, većina je djece ostala bez škole i vrtića… Ukupno gledajući, smrtnost je djece u Indiji porasla za 15 posto, a mladih majki u Šri Lanki i Pakistanu za 21 posto.
Drugim riječima, djeca koja su najmanje podložna riziku od zaraze koronavirusom plaćaju najveću cijenu javnozdravstvenih politika. Nije pritom riječ o tome da »revolucija jede svoju djecu«, nego su uvedene zdravstveno-političke mjere – neprikladne i neselektivne. Razumljivo je da u vrijeme straha i (inducirane) panike kolateralne žrtve nisu vidljive. No nakon godine dana iskustva s pandemijom postaje očita potreba za fokusiranom zaštitom starijih i povećanom pažnjom oko dobrobiti djece.
Važno upozorenje o razarajućim posljedicama zatvaranja i o potrebi fokusirane zaštite starijih i ugroženih objavljeno je još u listopadu 2020. godine u Barringtonskoj deklaraciji, koju je potpisalo 40-ak vrhunskih svjetskih znanstvenika. Deklaracija je dosad najsnažnija i najkompetentnija kritika političkih i medicinskih krugova koji zagovaraju i provode »zatvaranje« kao panaceju za pandemijsku krizu.
Ron DeSantis, guverner Floride, nedavno je organizirao okrugli stol povodom godišnjice pandemije te je okupio glavne autore Barringtonske deklaracije i bivše savjetnike kriznoga stožera SAD-a. Za razliku od mnogih drugih znanstvenika, čije su procjene i izjave funkcija vremena, autori Deklaracije čvrsto stoje pri svojoj početnoj tezi: potpuno zatvaranje je štetno i kontraproduktivno, posebno za starije i bolesne članove društva i za djecu.
Sveučilišni su profesori posebno osjetljivi na problem zatvaranja škola, nastavu na daljinu, ukidanje studentskoga života, odgođeno obrazovanje… Scott Atlas, bivši profesor medicinskoga centra u Stanfordu, tvrdi: »Zbog straha smo odlučili žrtvovati djecu. To je stvarno epska tragedija koja se dogodila tijekom lošega upravljanja pandemijom.« Jay Battacharya, profesor medicine sa Stanforda, smatra da zatvaranjem škola »krademo djeci njihova prava«, a Martin Kulldorff, profesor medicine s Harvarda, obrazlaže problem jednostavnim podatcima: »Ne postoje apsolutno nikakvi razlozi javnoga zdravstva da sprječavamo djeci nastavu licem u lice. Ni za djecu ni za učitelje biti u školi nije nikakva opasnost. Pogledajte primjer Švedske koja nikada nije zatvorila škole, čak ni tijekom pandemijskoga vrhunca. Od ukupno 1,8 milijuna djece koja su redovito pohađala školu ili vrtić nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj.«
Konačno, Sunetra Gupta, profesorica epidemiologije iz Oxforda, smatra da je »otvaranje škola naša moralna odgovornost« te postavlja pitanje: »Kakav je to misaoni sklop onih koji nanose štetu djeci?«
Naravno, Barringtonska deklaracija nije recept za sva pandemijska rješenja, ali je neshvatljivo zbog čega se stajalište znanstvene elite i gotovo milijun potpisa potpore ignorira u mnogim vodećim medijima.
