Posljednjih dana u hrvatskim se medijima intenzivno govori i piše o Ukrajini i doznaju se mnoge činjenice koje dosad nisu bile poznate većini javnosti. Tako je i Jutarnji list u tekstu Tene Šarčević predstavio ukrajinsku prevoditeljicu Anettu Antonenko koja je s ponosom rekla: »Ukrajina je u nekadašnjem Sovjetskom Savezu bila država s najvišom razinom obrazovanja. Mi, a ne Rusi, bili smo nacija koja je najviše čitala. Moje je najdublje uvjerenje da naciju čini njezin jezik. Nakon što je Rusija napala i zaposjela Krim i Donbas, zaključila sam da je objavljivanje knjiga na ukrajinskom jeziku najbolji način da pomognem svojoj zemlji.« Zaposjedanje ukrajinskih teritorija usporedila je s otimanjem ukrajinske literature. »Oni su prisvojili naše autore. Gogolja, Bulgakova i Babelja zovu ruskim piscima.« Žalosna je što prijašnja ukrajinska upozorenja nitko nije shvaćao ozbiljno. »O tome govorimo već godinama. Ukrajinsku naciju nitko nije ozbiljno shvaćao. Iznenadili smo cijeli svijet, ali ne i sebe. Danas cijeli svijet poštuje Ukrajinu.« Ona i dalje uređuje knjige, planira i jedva čeka Sajam knjiga u Arsenalu u svibnju. »Taj je književni festival dobio ime po jednoj staroj građevini u Kijivu u kojoj se održava. Naziv je postao jezivo prikladan dok se mnogi Ukrajinci neprijatelju odupiru i svojom kulturom.« Spokojna u svojem samopouzdanju, poručuje: »S Ukrajinom u našim srcima – uspjet ćemo.«
Tanja Rudež u Jutarnjem je listu pisala o potpori Ukrajini potpisom više od 7000 ruskih znanstvenika, a među potpisnicima otvorenoga pisma je i Konstantin Novoselov, dobitnik Nobelove nagrade, i 85 članova Ruske akademije znanosti. Iako se prema ruskom zakonu takvim javnim istupom riskira zatvorska ili novčana kazna veća od 7000 eura, broj potpisnika pisma svakodnevno raste. »Humanističke vrijednosti temelj su na kojem se gradi znanost. Uvjereni smo da nikakav geopolitički interes ne može opravdati ovu smrt i krvoproliće. Odgovornost za novi rat u Europi u potpunosti leži na Rusiji«, stoji, među ostalim, u pismu ruskih znanstvenika koje je objavljeno na mrežnoj stranici popularnoznanstvenoga časopisa »Trockij Variant«.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović zauzeo se ovih dana da se poduzme sve kako bi se s obzirom na rat u Ukrajini ove godine obradila sva raspoloživa zemlja, čime bi se nadoknadila blokada ruske i ukrajinske poljoprivredne proizvodnje te spriječili poremećaji u opskrbi koji će neizbježno dovesti do nestašice u određenim dijelovima svijeta.
Na važno pitanje suvereniteta hrane i demokratske stabilnosti upozoreno je na koordinacijskom sastanku s članovima komore. »Poljoprivrednici već dočekuju izbjeglice na svojim farmama, na putu su i prvi konvoji koje su organizirali, a uz hranu se šalju i druge potrepštine i financijske donacije«, upozoreno je. Copa-Cogeca unija je dviju velikih poljoprivrednih krovnih organizacija i najjača interesna skupina za europske poljoprivrednike. Ovih će dana na svojoj mrežnoj stranici objaviti više informacija za poljoprivrednike, zadruge i sve građane koji žele poduprijeti akcije poljoprivredne zajednice EU-a, a u nju će se uključiti i hrvatski kolege i Hrvatska poljoprivredna komora, izjavio je nakon sastanka predsjednik HPK-a Mladen Jakopović. U sljedećim će danima i ukrajinska poljoprivredna organizacija Unaf postati partner Copa-Cogece. Iz HPK-a ističu da je više nego ikad jasno da je sigurnost hrane od iznimne strateške važnosti. Potrebna je promjena paradigme u načinu na koji Bruxelles razmišlja o poljoprivredi, počevši od ciljeva postavljenih u strategiji »Od polja do stola«, zaključeno je.
S tim u vezi postavlja se pitanje što će se dogoditi ostane li Ukrajina bez proljetne sjetve i ovoljetne žetve. Procjene su da pšenice i kukuruza ne će nedostajati, ali će se prodavati kao zlato, o čemu piše Toni Paštar u Slobodnoj Dalmaciji. Napad na Ukrajinu dovest će do velikih poremećaja na europskom i svjetskom tržištu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Sigurno će ovaj nemir utjecati na velik porast cijena dijela žitarica i uljarica, a ne će biti iznenađenje ako zbog skupoće i nemogućnosti supstitucije uobičajenoga uvoza iz te države atribuirane europskom žitnicom u pojedinim afričkim zemljama zavlada glad i dođe do izbijanja nemira. Ne treba biti prorok da bi se već danas s velikom sigurnošću mogli predvidjeti poremećaji na tržištu ratarskih proizvoda izazvani ratom u Ukrajini. Ovo je doba kada se ore i sije, i sadi da bi se od polovice ljeta pa do kasne jeseni mogli ubirati plodovi. Stalno treba podsjećati da je Ukrajina vodeća zemlja Europe po obradivim poljoprivrednim površinama, da je prvi svjetski izvoznik suncokretova ulja i suncokreta, druga je u svijetu po proizvodnji i četvrta po izvozu ječma, treći je svjetski proizvođač i četvrti najveći izvoznik kukuruza, najveći proizvođač krumpira, prvi je svjetski proizvođač raži i osma je u svijetu po izvozu pšenice. Od svih nabrojenih žitarica, uljarica i krumpira za tekuću vegetativnu sezonu ukrajinski ratari u zemlju su prošle jeseni ubacili samo raž i pšenicu te dio ječma, onaj ozimi. Za sve drugo agrotehnički rokovi istječu ili su na pragu. Sjetva jaroga ječma mora se privoditi kraju. Taj posao ukrajinski ratari, na koje otpada 70 posto poljoprivredne proizvodnje u državi, sigurno ne mogu obaviti uobičajeno kvalitetno i u planiranim opsezima jer se između pripreme i izvedbe sjetve s jedne strane te obrane od ruske invazije i izravne oružane zaštite života bira – ovo drugo.
