Suvremena tehnologija zaslužna je za napredovanje znanosti i njezine primjene na svim segmentima ljudskoga djelovanja. Na području unaprjeđenja zdravlja, prevencije bolesti, liječenja i rehabilitacije pridonijela je revolucionarnim promjenama te na taj način omogućila bolju kvalitetu života. Osim sofisticirane tehnologije koja se primjenjuje u medicini, velike su koristi tehnologije u svakodnevnom životu čovjeka, koje mogu potaknuti na zdrav stil života, ranu dijagnostiku i prevenciju određenih poremećaja. Primjer za to su razne aplikacije na mobilnim telefonima koje mogu biti korisne u praćenju zdravih navika.

Niz praktičnih aplikacija

Pametni telefon može se povezati i s fitness-narukvicom ili pametnim satom koji imaju i razne mogućnosti poput EKG aplikacija koje prate otkucaje srca, srčani ritam, znakove fibrilacije atrija, što je čest rizični činitelj za pojavu srčanoga udara, mjere zasićenost kisika u krvi te alarmiraju ako padne ispod 90 posto. Za one koji zaboravljaju uzeti propisanu medikamentoznu terapiju postoji aplikacija koja pomaže da se propisana terapija uzme na vrijeme i pravilno. Nadalje, ona omogućava mjerenje i unos izmjerenih vrijednosti krvnoga tlaka, šećera u krvi, tjelesne mase i slično te omogućava čuvanje najvažnijih zdravstvenih informacija na jednom mjestu. Postoje aplikacije umjetne inteligencije koje prate dnevne aktivnosti i podsjećaju na ispunjenje određenih ciljeva.

Brojne su aplikacije koje sadrže i razne vježbe poput onih koje su usmjerene na aktivaciju različitih dijelova mozga i treniranje različitih kognitivnih vještina. Važno je napomenuti da aplikacije nisu zamjena za posjet liječniku

Postoji još niz drugih praktičnih aplikacija poput onih koje omogućavaju planiranje energetskoga unosa hrane, mjerenje koraka i tjelesne aktivnosti, kvalitete sna, izračunavanje razine stresa na osnovi otkucaja srca i slično. Veoma su korisne aplikacije koje omogućavaju informacije o sastojcima i nutrijentima prehrambenih proizvoda skeniranjem njihova barkoda. Slične su i aplikacije koje skeniranjem barkoda na kozmetičkim proizvodima pokazuju sastav te korisne i štetne kemijske sastojke koje sadržavaju i njihov postotak te njihov opis i način na koji štetno djeluju u organizmu. Brojne su aplikacije koje sadrže i razne vježbe poput onih koje su usmjerene na aktivaciju različitih dijelova mozga i treniranje različitih kognitivnih vještina. Važno je napomenuti da aplikacije nisu zamjena za posjet liječniku niti se mogu upotrebljavati isključivo kao zamjena za medicinske pretrage.

Druga strana priče

Unatoč brojnim dobrobitima, napredna tehnologija zbog nekontrolirane upotrebe donosi i mnoge bolesti. Među poznatim je teškoćama sindrom kompjutorskoga vida koji uključuje zamagljen vid, suhe oči, glavobolju te bol u vratu i ramenima. Taj sindrom uzrokovan je dugim neprekinutim gledanjem u ekran računala, tableta i mobilnih telefona. Dugotrajno sjedenje u istom položaju može usporiti cirkulaciju krvi u nogama te dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka i tromboze, koja može biti opasna za život. Najrizičnije su osobe koje provode puno vremena sjedeći pred ekranima ili igrajući kompjutorske igrice. Te osobe imaju izrazito visok rizik za razne probleme cirkulacije, probleme s metabolizmom, usporen rad crijeva i opstipaciju, hemoroide i slično. Zbog nefizioloških i prisilnih položaja dolazi do raznih degenerativnih promjena na kostima i zglobovima te atrofije mišića koji uzrokuju bolove u leđima, glavobolje, sindrom računalne šake i razne druge tegobe.

Osim toga, kao posljedica držanja mobitela u džepu ili laptopa u krilu zapažena je hipertermija testisa (zagrijavanje testisa), što može biti uzrok neplodnosti u muškaraca. U posljednje vrijeme u središtu su interesa znanstvenika i istraživanja povezana s upotrebom 3D tehnologije koja uzrokuje kibernetičku bolest (eng. cybersickness). To se događa kada mozak prima proturječne signale o kretanju u okolini. Na primjer, ako osoba stoji mirno, a virtualno se okruženje oko nje kreće, remeti se ravnoteža mozga i počinje se osjećati mučnina. Osim toga mogu se javiti i drugi simptomi poput glavobolje, znojenja i osjećaja umora, kao i naprezanje očiju te nedostatak ravnoteže i povraćanje.

OPREZNO • »Panika« zbog mobitela

Pretjerana upotreba mobitela i računala te život u virtualnom svijetu dovodi do ozbiljnih problema ovisnosti koji se reflektiraju na različite načine. Ovisnost o internetu i videoigrama klasificirana je u 11. međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema kao bolest. Ono o čemu se manje govori je nomofobija (no mobile phone phobia, eng.), koja je znatno zastupljena u populaciji. U tih se osoba javlja osjećaj tjeskobe i nervoze ako nemaju mobitel uza se, pri pomisli na gubitak telefona, kad je mobitel prazan, kad nema signala ili je izgubljen.
Karakteristike su te »vezanosti« uz mobilni uređaj intenzivna upotreba mobilnoga telefona, stalno provjeravanje poruka ili propuštenoga poziva, ostavljanje telefona uključenoga 24 sata dnevno, spavanje s mobilnim telefonom u krevetu, osjećaj da mobilni telefon zvoni ili da je primljena poruka (»fantomska zvonjava«). Tu problematičnu upotrebu mobilnoga telefona važno je na vrijeme prepoznati te početi s odvikavanjem ili potražiti pomoć stručnjaka.