Na naslovnici zadnjega broja austrijskih novina »Wiener Zeitung« piše: »320 godina, 12 predsjednika, 10 careva, dvije republike, jedne novine«. Preživjele su, napisao je Elvis Sprečić za Večernji list, izum parnoga stroja, Francusku revoluciju, ukidanje ropstva, pojavu radija i televizije, dva svjetska rata, ali ne i tzv. zakon o promociji kvalitetnoga novinarstva, koji je na snagu stupio 1. srpnja. Najstarije su to novine na svijetu, koje su čitatelji prvi put mogli prelistati 8. kolovoza 1703. Riječ je o novinama koje su u vlasništvu austrijske države, a s obzirom na to da već dulje od desetljeća posluju s gubitkom, o njihovu gašenju raspravljalo se godinama. I onda je izglasan zakon koji je ukinuo obvezu da se sve informacije o izmjenama saveznih zakona, vladinih ureda i još cijeli niz pravnih objava mora objavljivati u tim novinama, čime im je prihod pao između 75 i 80 posto. Ugašeno je samo tiskano izdanje novina, a digitalno će nastaviti djelovati. Otkaze su dobila 63 zaposlenika, a broj novinara u redakciji smanjen je sa 55 na 20. Novine su se prodavale u oko 20 tisuća primjeraka tijekom tjedna te otprilike u dvostruko većem broju vikendom. I dok su u prvom izdanju iz 1703. gotovo polovicu novina činili tekstovi s izvještajima s brojnih ratišta, u posljednjem tiskanom broju glavne priče su intervjui s Arnoldom Schwarzeneggerom i bivšim austrijskim kancelarima Franzom Vranitzkyjem i Wolfgangom Schüsselom. Novine su izlazile čak 116 840 dana zaredom. U Austriji će nakon gašenja tiskanoga izdanja »Wiener Zeitunga« na kioscima nastaviti izlaziti 12 novina, a titulu najstarije novinske tiskovine preuzet će »Hildesheimer Allgemeine Zeitung« iz susjedne Njemačke, koji je svjetlo dana ugledao 24. lipnja 1705., piše u Večernjem listu.
Osnovna škola Novska prva je prije 13 godina zabranila mobitele. Negodovali su učenici i roditelji, a danas se đaci više druže. Nizozemska je vlada prelomila i s prvim danom iduće godine odlučila u svojim školama, bez obzira na digitalizaciju, zabraniti, točnije krajnje ograničiti mobilne telefone, pametne satove, pa čak i tablete, u svim svojim školama. Sve uz jasnu poruku tamošnjega ministra obrazovanja Robberta Dijkgraafa da mobitelima nije mjesto u učionicama. Brine se da će se djeca zaboraviti igrati, navela je u Večernjem listu Lana Kovačević. »Učenicima se mora omogućiti potpuna koncentracija za vrijeme nastave i treba im pružiti priliku za kvalitetno usvajanje znanja. Znanstvena istraživanja pokazala su da su mobilni telefoni smetnja u učionicama i đake od toga treba zaštititi.« Pojasnio je da će učenicima mobiteli biti dopušteni samo ako su nužni za vrijeme sata o digitalnim vještinama. Jedina iznimka bit će medicinski razlozi ili u slučaju da je riječ o osobi s invaliditetom.
Zabranom upotrebe pametnih satova, laptopa, ali prije svega mobitela Nizozemska prati Francusku koja je još 2018. potpuno zabranila mobitele u školama i tu zabranu opravdala ne samo obrazovanim ishodima i koncentracijom učenika, nego ju je prometnula i u zdravstveno pitanje naglašavajući pritom da 90 posto njihovih učenika ima mobitele, nosi ih redovito u školu, a zbog te su se navike i vremena utrošena na mobitele jednostavno – zaboravili igrati. Francuski su političari to saželi jednostavno: »Ne možete se snalaziti u tehnološkom svijetu ako ne znate čitati, pisati, računati, poštovati druge i raditi u timu.«
Na nacionalnoj razini ne razmišlja se o zabrani iako u Hrvatskoj imamo škola koje idu na zabranu nošenja i upotrebe mobitela. Ravnatelji najbolje poznaju svoju školu i sredinu, znaju prepoznati problem i, ako se odluče ići u tom smjeru, ministarstvo im daje potporu, rekao je Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Iako u nas na nacionalnoj razini nije zabranjeno nošenje mobitela, sve osnovne i srednje škole kao dio svojega kućnoga reda imaju jasno propisan pravilnik o upotrebi mobitela. Za trajanja nastave on mora biti isključen, učenici ga ne smiju upotrebljavati, a na profesorima, učiteljima i nastavnicima je da paze na poštovanje pravila kućnoga reda. Ipak u Hrvatskoj se svijest mijenja jer sve je više osnovnih škola koje u svom kućnom redu propisuju potpunu zabranu nošenja i upotrebe mobitela na nastavi i na odmoru.
Ima iznimaka, djeca putnici koja nakon popodnevne smjene imaju i treninge i kasno su izvan kuće moraju se javiti svojim roditeljima. Točno se zna tko su i oni nose mobitel u školi, no on mora biti isključen. Postoje i učenici koji zbog zdravstvenoga stanja poput dijabetesa nose mobitel u školu. Oni moraju imati isključen zvuk na mobitelu, ne i ugašen mobitel. Čak iznimke, ako prekrše pravila i zlorabe mogućnost koja im je dana, gube pravo na nošenje mobitela. Tada se u školu zovu i roditelji koji znaju i podupiru pravila, pojasnila je ravnateljica škole Antonija Mirosavljević, ujedno predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Hrvatske, piše Lana Kovačević za Večernji list. U uvodniku u tu temu Dijana Jurasić napisala je da je preporuka neuroznanstvenika bila da je djeci od pet do 17 godina nužno minimalno sat vremena dnevno umjerene do snažne fizičke aktivnosti zbog pozitivnoga utjecaja na mozak. »I dalje smo na zastarjelih dva sata tjelesnoga odgoja tjedno u školama, a u Švedskoj djeca 20 posto vremena u školi provode vani«, napisala je.
