U župnoj crkvi sv. Antuna pustinjaka u Slavetiću nalazi se barokno kićeno svetište iz sredine 18. st. s iluzionističkim oslicima iza oltara i na križnom stropu slikara Antuna Archera (umro oko 1807.). On je radio u radionici štajerskoga slikara Antona Jožefa Lerchingera (umro oko 1787.), a kasnije samostalno u zagrebačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja i hraščinskoj crkvi sv. Barbare. Glavni oltar crkve, koji je obnovljen u 19. st., drveni je tabernakul s velikim raspelom, a smješten je ispod Archerove zidne freske, prvi put spomenute g. 1821., s prikazom naslovnoga svetca sa svinjom, knjigom, lubanjom i raspelom. Oltar je zamijenio prethodni koji je imao kipove sv. Mateja, sv. Franje Asiškoga, sv. Margarete, sv. Elizabete, sv. Mihaela i sv. Gabrijela te slike sv. Antuna pustinjaka i vjerojatno sv. Antuna Padovanskoga. Zaključni zidovi su s dva prozora, a isti su i u bočnoj kapeli. Iluzionističko nacrtani pilastri, dekoracija i svodna slika sv. Antuna Padovanskoga s Presvetim Trojstvom vizualno proširuju prostor svetišta. Oršići su naručitelji zidnoga oslika u crkvi jer je sličan način slikanja i u njihovu dvorcu u Gornjoj Stubici i Gornjoj Bistri. Tamo ih je radio Lerchinger i njegova radionica. U južnoj kapeli postavljen je oltar sv. Valentina sa slikom, dvama pozlaćenim bočnim anđelima i kipićem sv. Florijana na atici. U kapeli sv. Ane na oltaru su kipovi nekoliko svetica i kip sv. Antuna pustinjaka sa svinjom.
Vizitacija iz g. 1821. spominje u crkvi kapele sv. Barbare, Majke Božje i sv. Valentina, a ona iz 1741. sv. Ane i Majke Božje Žalosne. Na vrhu oltara stajao je kip uskrsnuloga Krista. Temeljitu obnovu crkve izvršio je slikar Zvonimir Wyroubala g. 1929. za vrijeme župnika Nikole Hercega. Obnova iz g. 1974. znatno je izmijenila prvotne oslike, koje su ispravljene zahvatom od g. 2004. do 2011., kada su pronađeni slojevi prethodnih zahvata na zidovima.
Mise su nedjeljom u 11 sati. Proštenje je na blagdan 17. siječnja.
