Do 20. st. župi sv. Petra apostola u Petrovini pripadalo je mjesto Gornja Kupčina (danas župa Krašić). Žitelji toga mjesta ukapali su se na groblju u Petrovini iz g. 1201. kod kapele sv. Tijela. Mrtvaci su prevoženi »mrtvačkim putom« od Gornje Kupčine kroz Kupčansku šumu do groblja. I mjesto Črnilovac bilo je u petrovinskoj župi.
U lađi crkve sv. Petra postavljena su dva maniristička oltara, sv. Mihaela i Blažene Djevice Marije Žalosne iz 17. st., koji se smatraju jednima od najljepših toga stila u Hrvatskoj. U dograđenoj južnoj kapeli iz 17. st. postavljen je g. 1730. oltar sv. Antuna pustinjaka.
Slikovne kompozicije fresaka na zidu svetišta, koje su nazvane Muka Kristova i Molitva na Maslinskoj gori, pripadaju tirolskomu stilu freskoslikarstva iz 15. st. i najviše su oštećene. Slike završavaju na svodu svetišta s prikazom Krista u slavi, medaljonima evanđelista, sv. Petra i sv. Pavla. U poligonalnom završetku svetišta su anđeli svirači s kerubinima. Sa strane svetišta na trijumfalnom zidu je prikaz smrti sv. Pavla pustinjaka, smješten u pejzažu sa zelenim stablima, lavovima i stijenom na koju polažu svetčevo tijelo. U lađi su freske Bogorodice s Isusom, Navještenje, Prijestolje milosti, Sveto Trojstvo i Veronikin rubac. Na južnom zidu svetišta oslikana je scena Kristova bičevanja, a na sjevernom je velika kompozicija raspeća, polaganja Isusa u grob i Krista pred Pilatom. Još su obrađene scene Isusova uskrsnuća i uzašašća. Za neke freske smatra se da su ih radili talijanski majstori ili su ih slikali pod utjecajem talijanskoga freskoslikarstva 14. st., a druge pripadaju umjetnosti kontinentalne sjeverne Europe. Izvorno je strop crkve imao tabulat. Na glavnom oltaru u suženom svetištu nalaze se kipovi Isusa i klečećega sv. Petra kojemu Gospodin predaje ključeve. Petrovina je zajedno s Volavjem bila u posjedu plemićke obitelji Erdődy.
Petrovsko je proštenje na blagdan 29. lipnja s misama u 8, 11 i 19 sati.
