Ako je tema izraelsko-palestinskih napetosti tijekom božićnoga vremena barem nakratko sišla s naslovnica svjetskih medija, Svetu Zemlju u fokus javnosti početkom siječnja vratio je izraelski političar Itamar Ben Gvir, ministar u novoj izraelskoj vladi zadužen za pitanja policije i nacionalne sigurnosti. »Ministar sigurnosti«, u pratnji policije u civilu, 3. siječnja pohodio je Brdo Hrama, uzdrmavši poznati »status quo« prema kojem je tomu dijelu staroga Jeruzalema zbog političkih napetosti pristup dopušten samo muslimanskim vjernicima. Sve je, jasno, snimano uživo i u nekoliko je sati snimka iz Jeruzalema preko društvenih mreža obišla svijet.
Otprilike kilometar zračne udaljenosti od Brda Hrama u francuskoj katoličkoj školi nakon Božića u školske se klupe u sjeni izraelsko-palestinskih napetosti vraćaju učenici. Školu, koja se nalazi nedaleko od jeruzalemskih Novih vrata, dijela staroga grada koji je stoljećima kršćanska četvrt, pohodio je i Glas Koncila te se susreo s njezinim djelatnicima, učenicima i ravnateljem o. Daodom Kassabryjem.
Na krovu glavne školske zgrade ponosno se vijori vatikanska zastava, jasno označavajući katolički identitet škole u svetom gradu kršćanstva, židovstva i islama.
Naziv škole na francuskom jeziku glasi »College des Freres – Jerusalem«. Ravnatelj škole o. Kassabry pripada hrvatskoj javnosti manje poznatoj katoličkoj redovničkoj zajednici – Braći kršćanskih škola ili de La Salleovoj braći, lasalijancima – koju je u 17. st. utemeljio sv. Ivan Krstitelj de La Salle, koji se u univerzalnoj Crkvi slavi i kao zaštitnik učitelja. Redovnici lasalijanci, a tako i o. Kassabry, nose neobičan redovnički habit – na crnoj reverendi umjesto bijeloga kolara podno vrata nose bijelu maramu po uzoru na utemeljitelja njihove redovničke zajednice, čime na prvu odaju dojam protestantskih pastora.
Jeruzalemska škola koju vode ti francuski redovnici utemeljena je 1876. godine, rekao je Glasu Koncila njezin ravnatelj o. Kassabry, a školu pohađa 620 učenika palestinske nacionalnosti. U vjerskom smislu oko 50 posto đaka čine kršćani, a drugu polovicu čine muslimani. Škola nudi predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske programe te ju pohađaju đaci u dobi od pet do 18 godina. Dio sredstava, osim, jasno, potpore koju pruža Katolička Crkva, uplaćuje se i iz izraelskoga proračuna, no škola je definirana kao privatna, pa tako dio troškova plaćaju i roditelji đaka. »Đaci dolaze iz raznih dijelova Jeruzalema, iz obitelji koje su u ekonomskom smislu u sredini, dakle nisu ni bogate ni siromašne«, dodao je u razgovoru o. Kassabry.
U Jeruzalemu živi više od 300 tisuća Arapa koji se smatraju Palestincima u nacionalnom smislu, što je otprilike 40 posto ukupnoga stanovništva Svetoga Grada. Palestinci u Jeruzalemu imaju status »stalnih stanovnika«, no velika većina nema izraelsko državljanstvo. Kršćana je u gradu oko 16 tisuća.
U prizemlje škole, gdje se nalazi ured ravnatelja, ulazi se kroz školsko igralište na kojem se samo rijetko ne će naići na dječju igru i smijeh. Hrvatski putnici takav ambijent mogu najlakše prispodobiti onomu živomu ozračju koje vlada u predvorjima i igralištima koja okružuju župne crkve, pastoralne centre i škole kojima u hrvatskim gradovima upravljaju redovnici salezijanci. Jeruzalemska lasalijanska škola nudi i brojne izvannastavne aktivnosti, poput radionica prve pomoći ili nastave za dodatno učenje stranih jezika. Primjerice, škola surađuje i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom pa učenici koji polože tečaj prve pomoći dobiju certifikat te međunarodne organizacije. U školskom programu uče se četiri jezika: arapski kao materinski jezik đaka, hebrejski kao jezik države u kojoj žive te engleski i francuski kao jedni od najvažnijih svjetskih jezika. Škola nudi i brojne aktivnosti, poput ljetnih kampova.
Nastavu zajedno pohode i dječaci i djevojčice, a učionice su opremljene na najsuvremeniji način, uključujući i razne nastavne instrumente koje nudi »pametna tehnologija«. Lasalijansku školu, napose, pohađaju i marljivi đaci koji svoje talente poklanjaju i zajednici u kojoj žive. Učenik Ashraf Al-Awar prošle je godine s aplikacijom za komunikaciju između njegove škole i roditelja đaka koji ju pohađaju pobijedio na natjecanju »Tech-Talent«. Nagrađen je i putovanjem u Sjedinjene Američke Države, gdje je posjetio sjedište NASA-e.
Svake godine škola izabire geslo pod kojim će djelovati u školskoj godini. »Težimo izvrsnosti« geslo je školske godine 2022./2023. »Geslo nas poziva da budemo inovativni, marljiviji i kreativni te da budemo okrenuti uspjehu. Naša je dužnost da svakoga našega učenika pratimo od vrtićke dobi do kraja srednje škole da bi učenici mogli ostvariti svoje ciljeve i snove. Na taj način svjedočimo lasalijanski duh«, zapisao je o. Kassabry u aktualnom broju školskoga lista, koji je kao uspomenu darovao Glasu Koncila.
Spomen aktualnoga školskoga gesla otkriva širi fenomen. Naime, u zemlji velikih međuvjerskih i političkih napetosti društvena prisutnost Katoličke Crkve zasniva se, moglo bi se pojednostavnjeno reći, na jasnoj »formuli«: pozivanje na mir plus karitativni rad plus golema ulaganja u obrazovanje i škole. I to bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost učenika. »Naša škola otvorena je svima«, posebno je na tom tragu napomenuo u razgovoru o. Kassabry.
Nastavnički kadar jeruzalemske lasalijanske škole čine palestinski odgojitelji i profesori. Većinom su to Palestinci iz tzv. Zapadne obale koji su nastavničku naobrazbu stekli na sveučilištima na teritoriju palestinske samouprave. Izraelske vlasti ne priznaju takve sveučilišne diplome pa za nastavnike koji rade u jeruzalemskim arapskim školama, uključujući i školu koju vode lasalijanci, to znači i niže plaće u odnosu na učitelje u ostalim školama. Škola izvodi nastavni program prema palestinskom kurikulu i to je točka oko koje u odnosima jeruzalemskih škola za arapsku djecu i izraelskih vlasti dolazi do napetosti, napominje o. Kassabry.
Naime, izraelske vlasti upozoravaju da školski udžbenici i radni materijali izrađeni prema palestinskom kurikulu određene povijesne figure koje Izrael smatra teroristima slave kao povijesne i nacionalne junake. »Mi se s takvim optužbama ne možemo složiti i ne možemo pristati na ‘modifikacije’ kurikula i udžbenika koje predlažu izraelske vlasti. Udžbenici su stvar identiteta«, zaključio je u razgovoru ravnatelj lasalijanske škole u Jeruzalemu o. Kassabry.
