Za razliku od terapijskih zahvata, koji su često nužni, neizbježni, a mogu biti i spasonosni, vrijednost je preventivnih zahvata u medicini upitna. Masovni dijagnostički probiri, poput mamografije, cjeloživotno uzimanje statina ili kolektivno cijepljenje protiv gripe postupci su koji uglavnom nemaju znanstveno opravdanje. Osim što su neučinkoviti, etički su dvojbeni. Usprkos tomu, moderna medicina promiče neselektivne zaštitne mjere gurajući čitavo društvo u bolnički prostor. Depersonalizirana medicina u svakom čovjeku otkriva pacijenta, a s farmaceutskom i biomedicinskom industrijom zdravlje (i bolest) pretvara u tržište.
Hospitalizacija i medikalizacija društva
Primjer sveopće hospitalizacije i medikalizacije društva redovite su najave i provedbe cijepljenja protiv gripe. Svake se godine, poput klimatskoga poremećaja, najavljuju sojevi virusa koji će obilježiti sezonu gripe. Naravno, dio službenih smjernica nisu limun i topli čaj, nego – viševalentno cjepivo. Međutim, znanstveni dokazi o zaštitnom učinku cjepiva protiv gripe vrlo su tanki, slabi, a posebno je indikativan način na koji se rezultati predstavljaju zainteresiranoj javnosti.
Upravo zbog iskrivljene interpretacije blagotvornoga učinka cijepljenja protiv gripe opravdana je sumnja da se radi o etički kompromitiranim namjerama.
Medicina temeljena na dokazima
O vrijednosti cijepljenja protiv gripe gotovo je sve zapisano u dokumentima i izvještajima kolaboracije Cochrane (Cochrane Database of Systematic Reviews 2018, Issue 2. Art. No.: CD001269). To je vrlo važna međunarodna organizacija s osnovnim ciljem promicanja medicine temeljene na dokazima, a glavni je proizvod baza sustavnih pregleda medicinskih i dijagnostičkih postupaka u zdravstvenoj zaštiti. Posljednje su brojke o učinkovitosti cijepljenja protiv gripe vrlo uvjerljive jer su derivat opsežnih studija: više od 70 tisuća ispitanika, više od 40 godina ispitivanja…
Pogled kroz ružičaste naočale
U skupini cijepljenih zdravih osoba (39 711) njih 414 oboljelo je od gripe, a u skupini necijepljenih (31 510 ljudi) oboljela je 721 osoba. Pogledom kroz ružičaste naočale zaključak je impresivan: cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od obolijevanja za čak 59 posto. No postoji i druga strana medalje ili konkretnija, životnija slika toga učinka: treba procijepiti više od 10 tisuća zdravih ljudi da bi se broj oboljelih smanjio za 125. Ili treba procijepiti baš sve ljude u Puli da bi se spriječilo 625 slučajeva gripe. To više nisu impresivne brojke. To su brojke koje se protive logici farmakoekonomije.
Statistička reklama
NNT je statistička oznaka za broj osoba koje treba liječiti (ili cijepiti ili snimati) da bi se spriječio jedan nepovoljan klinički ishod. Nažalost, taj se broj uglavnom izbjegava u javnosti. Na ambalaži medicinskoga proizvoda zapisane su druge manje razumljive statističke reklame: relativno smanjenje rizika, apsolutno smanjenje rizika i slične numeričke improvizacije. NNT je bolja statistička mjera, jednostavna i prihvatljiva zdravomu razumu, ali ona kvari ružičastu sliku o djelotvornosti medicinskoga postupka. Tako se, na primjer, hipolipemik gemfibrozil propisuje kako bi se spriječio srčani udar. Tvrdi se da taj lijek uspješno smanjuje rizik za 30-ak posto. No prema podatcima poznate »helsinške studije« treba kroz godinu dana tisuću muškaraca »prisiliti« na uzimanje toga lijeka da bi se spriječila samo tri srčana udara.
(Ne)potrebni medicinski proizvodi
Etičko je pitanje neizbježno: Tko će biti »pokusni kunić« kako bi se spasili životi nepoznatih pacijenata? I drugo je pitanje etičko: Zašto se uporno skriva broj osoba koje treba liječiti? Ta je statistička mjera posebno zanimljiva za službene procjene i odluke u javnozdravstvenoj politici svake države jer su sredstva zdravstvenih sustava ograničena. Visoka vrijednost broja NNT za neki lijek ili cjepivo može sugerirati potrebu da se takav medicinski proizvod isključi sa službenih lista jer nepotrebno opterećuje proračun zdravstvenoga sustava i uzaludno troši sredstva koja se efikasnije mogu iskoristiti za druge potrebe pacijenata.
