Svećenik daje uvod i zaključak molitve, ali molitvene zazive trebali bi čitati, a po mogućnosti i pripremiti ljudi koji sudjeluju u slavlju.
Postoji mnoštvo liturgijskih knjiga i pomagala s već pripremljenim molitvama vjernika za svaki dan u godini. Sve te knjige prošle su stručni sud teologa i sadrže kvalitetne molitve, koje se temelje na misnim čitanjima i pomažu nam pretočiti vjerske istine u molitvene nakane. Ipak, nešto im nedostaje. Budući da su unaprijed sastavljene, nemaju potrebnu aktualnost, tj. nisu povezane sa sadašnjim trenutkom. Previše su općenite, ponekad i apstraktne, komplicirane.
Jedan je profesor savjetovao da se molitve vjernika pišu držeći u jednoj ruci Bibliju, a u drugoj dnevne novine. To znači da treba imati na umu i ono što Bog govori preko misnih čitanja i ono što se upravo događa u svijetu. Ukratko rečeno, molitve vjernika spajaju Bibliju i naš život, a to će biti mnogo bolje učinjeno ako ih sastavljaju vjernici, umjesto da ih se pročita iz knjiga.
Kako sastaviti molitve? To nije lagana zadaća i ne smije se olako činiti. Jedno je moliti svojim riječima, a drugo napisati molitvu vjernika, posebno kada netko želi pripremiti cijeli komplet molitava koji se sastoji od uvoda, zaziva za različite nakane i zaključne molitve. Najvažniji su dio zazivi u obliku prošnja.
Prvi zaziv molitve vjernika uvijek sadrži nakanu za Crkvu. Tu nakanu ne bi se smjelo nikad izostaviti. U njoj se moli za potrebe opće Crkve, dakle za papu, biskupe, svećenike, redovnike i redovnice, za duhovna zvanja, za misije, širenje evanđelja i slično. Kad se kaže Crkva, misli se na zajednicu ljudi raširenu po svem svijetu, a ne na građevinu crkvu. Samo u iznimnim slučajevima, npr. kod gradnje, obnove ili posvete crkve, može se moliti i za ono što se tiče određene crkve kao zgrade.
Kod sastavljanja zaziva za potrebe Crkve pohvalno je osloniti se na poruku biblijskih čitanja kao i na blagdan koji se slavi. Na primjer, uz blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu (2. veljače), knjiga »Sveopće molitve vjernika za svetačka slavlja, svetkovine, blagdane i spomendane« predlaže čak 4 zaziva: 1. Da sveta Crkva sjaji istinskim svjetlom ljubavi i istine; 2. Da službenici oltara svoj život nesebično prikazuju Bogu Ocu; 3. Da svi kršćani budu privedeni k jedinstvu; 4. Da osobe posvećenoga života budu obdarene ustrajnošću. Svi oni u sebi kriju poveznicu s blagdanom, a istodobno su izrečeni jasno i razumljivo.
Dobra molitva odražava poruku Biblije i vjersko znanje, ali se treba čuvati zamke da bude previše teološka ili predugačka jer će tada biti nerazumljiva i ljudi će se teško u nju uključiti.
Kada se moli za Crkvu, onda se prije svega moli za njezinu svetost i zadaća je onoga tko piše molitvu vjernika da odabere konkretnu stvar koja je Crkvi potrebna u vremenu koje živimo. Npr. početkom veljače 2023. godine papa Franjo putuje u Afriku na ekumensko hodočašće mira pa nakana molitve može biti Papino širenje mira i prijateljstva s ljudima koje će susresti, kao i njegovo zdravlje i snaga potrebna za to. Poželjno je da na misnim slavljima rabimo takve aktualne i osobno sastavljene molitve.
