SARAJEVO • Sa zabrinutošću su mnogi dočekali vijest iz susjedne BiH, gdje je u nedjelju 16. lipnja u sarajevskoj katedrali na jutarnju misu upala skupina mladića koji su za vrijeme propovijedi izvikivali »Bajram barećula«. Takva bi se provokacija mogla smatrati tek izoliranim incidentom, no u posljednjih godinu-dvije u susjednoj se zemlji, u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, dogodio niz incidenata usmjerenih na katoličke vjernike i njihove crkve.
»Nenormalnost o kojoj ne želimo šutjeti«
Slična se neugodnost dogodila o ovogodišnjem Tijelovu u Bugojnu, gdje je skupina mladića izvikivala »Tekbir« i ometala misno slavlje. Prije toga je oskvrnjen niz katoličkih groblja, poklonaca i kapela te je uvrjedljivim grafitima prešarano više crkava – u Sarajevu, Neumu, Bihaću, Zenici, Varešu, Tuzli, pa i Mostaru… »Želim misliti da iza svih tih incidenata ne stoji određena politika. Ali u svakom slučaju to je vandalizam, nenormalnost o kojoj ne želimo šutjeti«, rekao je Glasu Koncila svećenik Vrhbosanske nadbiskupije Josip Vajdner, urednik »Katoličkoga tjednika«, medija koji je o svim incidentima i napadima redovito izvještavao. Vajdner uz ostalo upozorava da za hrvatsku i katoličku zajednicu u susjednoj BiH incidenti u kojima su oskvrnjena groblja i crkve imaju i vjersku i nacionalnu konotaciju.
Urednik Katoličkoga tjednika Josip Vajdner: »Ako gledamo sve iz kršćanske perspektive, jasno nam je da svagdje kršćani zapravo nailaze na protivljenje svijeta. Kada smo autentični, čeka nas i protivljenje. No u svemu se ne žalimo jer ne želimo otići, želimo ostati u ovoj zemlji. Želimo da nas se poštuje, kao što i mi poštujemo druge jer to priliči životu u civiliziranom društvenom okviru«»Unatoč svemu smatram da nismo ugroženi – mi ovdje živimo kao svoji na svome. A ako gledamo sve iz kršćanske perspektive, jasno nam je da svagdje kršćani zapravo nailaze na protivljenje svijeta. Kada smo autentični, čeka nas i protivljenje. No u svemu se ne žalimo jer ne želimo otići, želimo ostati u ovoj zemlji. Želimo da nas se poštuje, kao što i mi poštujemo druge jer to priliči životu u civiliziranom društvenom okviru. Postoje u BiH još uvijek i ljudi muslimanske vjere koji nam se nakon takvih incidenata redovito ispričavaju, napominjući da to nije stajalište većine muslimanske zajednice«, dodao je Vajdner, koji je i župnik u Briješću kod Sarajeva, gdje je župna crkva također bila više puta na udaru vandala.
Šutnja »ljudskopravaških udruga«
Politolog i dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. Dražen Barbarić, komentirajući nedavni izgred u sarajevskoj katedrali, podsjetio je i na misu za žrtve Bleiburga koja ja upravo u katedrali slavljena 2020. godine usprkos »prosvjedima« protivnika koje je morala obuzdavati specijalna policija. O tome, kao i u nedavnim incidentima u kojima su »mete« katoličke crkve i katolička zajednica, redovito šute i brojne tzv. ljudskopravaške udruge koje djeluju u BiH, upozorio je doc. dr. Barbarić, a sličan su stav šutnje i ignoriranja zauzeli i tzv. javni intelektualci koji nastupaju u medijima u BiH. »Sada je jasno da se ne radi o ekscesima, nego o sve masovnijem raspoloženju«, napomenuo je doc. dr. Barbarić.
Incidenti koji su postali »nacionali šport«
»U Sarajevu je lani u rujnu oskrnavljen i zapaljen Gospin kip; u Uskoplju iste godine u srpnju oskrnavljeno je raspelo te ispisani uvrjedljivi grafiti; u selu Vrbici u općini Žepče u siječnju je srušeno spomenobilježje HVO-a; godinu prije toga u selu Brnju u župi sv. Petra i Pavla Zgošća u općini Kakanj oštećeni su spomenici, križevi i slike u grobljanskoj kapeli; u listopadu na Pješčari u Travniku oštećen je spomenik HVO-u i otuđena hrvatska zastava te je u studenom opet presječen metalni jarbol, a hrvatska zastava razderana; istoga mjeseca u Novim Miljanovcima u općini Usora oštećen je križ«, nabrojio je doc. dr. Barbarić i napomenuo: »Javnost u Republici Hrvatskoj potpuno je neupućena i nesvjesna da se izgredi na katoličkim grobljima, bogomoljama te hrvatskim spomenicima, zastava i sl. događaju na mjesečnoj razini. Takvi su incidenti postali gotovo pa ‘nacionalni šport’.«
Ključni problem nisu izgrednici
Politolog Dražen Barbarić: »Kada se izgrednici slave kao nacionalni junaci, kada se o njihovim djelima piše u afirmativnom tonu ili se traže olakotne okolnosti, zasigurno smo zarobljeni dubokim nerazumijevanjem i odsutnošću bilo kakve vrste suživota«Valja napomenuti da su u svim mjestima u kojima se izgredi događaju Hrvati i katolici u manjini. »Najzad, po mom dubokom uvjerenju ključni problem nisu izgrednici, maloljetni delinkventi nesposobni za racionalno i moralno prosuđivanje svojih postupaka te lako opijeni nacionalističkom i islamističkom retorikom. Takvih radikalnih izgrednika uvijek će biti u svakoj od triju nacionalnih i vjerskih zajednica, međutim ono što ulijeva strah u kosti je atmosfera koja ih ohrabruje na takva monstruozna djela. Dok god provokacija i vrijeđanje, a pogotovo oskvrnjivanje bogomolja ili nacionalnih simbola drugih zajednica u BiH, ne bude tretirano kao povrjeda moralnoga koda vlastite zajednice, a ne one koju pojedinci izgredima vrijeđaju i ponižavaju, do tada u BiH nema sreće. Kada se izgrednici slave kao nacionalni junaci, kada se o njihovim djelima piše u afirmativnom tonu ili se traže olakotne okolnosti, zasigurno smo zarobljeni dubokim nerazumijevanjem i odsutnošću bilo kakve vrste suživota«, upozorio je doc. dr. Barbarić. Mostarski politolog smatra da je u tijeku proces »nacionaliziranja Sarajeva« i cjelokupne BiH, u smislu ostvarenja premoći bošnjačke strane, te pokušaj svođenja Hrvata kao konstitutivnoga naroda na razinu »kulturnoga privjeska« u BiH kao višekulturnoj zemlji.
Na djelu je kulturno nasilje
U javni je prostor, kako u medije koji djeluju u Hrvatskoj tako i u one inozemne, plasiran i mit o višekulturnoj BiH te iluzija o Sarajevu kao »europskom Jeruzalemu«. »O ‘europskom Jeruzalemu’ dovoljno govori i studeni prošle godine, kada je u službenom plakatu ‘Advent u Sarajevu’ bila istaknuta gradska vijećnica, sebilj i džamija, a nigdje katolička katedrala. Nadalje, kao vrijeme toga ‘adventa’ određeni su dani između 23. prosinca i 3. siječnja, iako pravi advent, onaj u Katoličkoj Crkvi, tada uopće ne traje«, upozorava politolog iz Mostara.
»U Hrvatskoj ljudi pojma nemaju o masovnim stratištima i etničkim čišćenjima desetina tisuća Hrvata za koje je odgovorna bila Armija BiH. Kako onda očekivati da budu upoznati s aktualnim simboličkim i kulturnim nasiljem? Dok god odnos hrvatskih medija prema BiH bude ili dobrohotno netočan ili zlonamjerno pristran, o situaciji u BiH izgrađivat će se pogrješna slika«, zaključio je doc. dr. Barbarić.
Vrhbosanski nadbiskup uoči Kurban bajrama: Ustrajati na putu Božje dobrote
