Na Veliki četvrtak 13. travnja 2017. nadbiskup Rouena u Francuskoj Dominique Lebrun najavio je otvaranje biskupijske faze za proglašenje blaženim don Jacquesa Hamela koji je ubijen ujutro 26. srpnja 2016. dok je slavio misu u crkvi svetoga Stjepana (Saint Etienne) du Rouvray u Normandiji. Ubila su ga dvojica muškaraca, militanti takozvane Islamske države, zaklavši ga na oltaru. Papa Franjo odobrio je pokretanja postupka za njegovo proglašenje blaženim samo nekoliko mjeseci nakon njegove smrti, piše misijska agencija Fides čije podatke koristimo u pisanju ovoga priloga. Na prvu obljetnicu toga tragičnoga događaja, u istoj crkvi i u isti sat u koji je misu slavio Hamel, nadbiskup Rouena predvodio je euharistijsko slavlje koje je izravno prenosilo više medija. Na obljetnicu ubojstva Hamela više je zajednica i udruga organiziralo molitve za mir i mirovne programe.
Biskupijski proces za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ezechielea Ramina, talijanskoga misionara kombonijanca (MCCJ), zaključen je 25. ožujka 2017. O. Ramin ubijen je 24. srpnja 1985. u Brazilu. U tu je latinoameričku zemlju stigao samo godinu dana prije toga, 20. siječnja 1984., te je upućen u mjesto Cacoal u Rondoniji, gdje je odmah k srcu uzeo brigu oko domorodačkih prava glede namjene i raspodjele zemlje, tj. poljoprivrednih dobara. Ubijen je u postavljenoj mu zasjedi 24. srpnja 1985. na povratku s jednoga susreta sa zemljoradnicima koji su zauzeli zemlju, a on ih je pozvao da se povuku. Nekoliko dana poslije toga papa Ivan Pavao II. o njemu je govorio kao o »mučeniku ljubavi«. U Brazilu je sjećanje na o. Ramina još vrlo živo, posebno među domorodačkim stanovništvom, zemljoradnicima i jednostavnim ljudima kojima je velikodušno pomagao.
Papa Franjo ove je godine odobrio promulgiranje više dekreta vezanih uz mučeništvo. Riječ je o mučeništvu mons. Jesusa Emilija Jaramilla Monsalvea iz Instituta vanjskih misija iz Yarumala, prvoga biskupa Arauce, ubijenoga »in odium fidei« – iz mržnje prema vjeri 1989., u blizini mjesta Fortul u Kolumbiji. Mons. Jaramilla otela je skupina naoružanih zločinaca 2. listopada 1989., zajedno s još trojicom svećenika i jednim sjemeništarcem, dok je bio u pastoralnom pohodu Fortulu, mjestu oko 800 kilometara udaljenomu od Bogote. Pronađen je mrtav sljedećega dana, s četiri prostrijelne rane glave.
Mučeništvo je priznato i s. Leonelli Sgorbati, misionarki Majke Božje od Utjehe, ubijenoj 17. rujna 2006. u Mogadišu u Somaliji. Ubojice su ju presrele dok je išla u bolnicu u kojoj je radila, ubivši uz nju i čuvara koji ju je pokušao spasiti Mohameda Mahamuda. S. Leonella od 1970. godine djelovala je kao misionarka u Keniji, a bila je prva osoba koja je 18. travnja 2002. započela sa strukovnim školovanjem za medicinske sestre u Mogadišu.
Priznato je i mučeništvo talijanskomu misionaru franjevcu iz Reda manje braće o. Tulliju Maruzzu. On je bio misionar u Gvatemali od 1960., a posebno se posvetio evangelizaciji domorodačkoga stanovništva koje je podučavao i školovao na razne načine, jer mu je cilj bio obrazovati ih da se mogu sami braniti od veleposjednika koji su zaposjedali njihovu zemlju. Navečer 1. srpnja 1981. kriminalci su ga ubili na cesti zajedno s jednim njegovim katehetom – franjevačkim trećoredcem Luisom Obdulijem Arroyom Navarrom.
U indijskom je gradu Indore 4. studenoga 2017. blaženom proglašena s. Regina Maria Vattalil (svjetovnoga imena Marija) iz Reda franjevačkih klarisa. Ubijena je iz mržnje prema vjeri 25. veljače 1995. S. Regina Maria imala je 41 godinu, podrijetlom je bila iz indijske pokrajine (savezne države) Kerala, te je dvije i pol godine djelovala u Udaynagaru u biskupiji Indore, u indijskoj državi Madhya Pradesh. Ubijena je dok je putovala autobusom iz Udaynagara u Indore. Dva su ju muškarca prisilila da iziđe iz autobusa te su ju pred svim ostali putnicima zaklali s više od 50 uboda nožem. Sestra Marija posebno se skrbila za seljake i žene na selima, bavila se socijalnim radom, podučavala o ljudskim pravima stanovnike plemena u Udaynagaru, području na kojem prevladavaju veliki zemljoposjednici i lihvari. Jedan od njezinih ubojica u zatvoru se pokajao, obratio na kršćanstvo te bio i na proglašenju s. Regine Marije blaženom.
Misionar don Stanley Francis Rother 23. rujna 2017. postao je prvi američki službeno priznati mučenik. Rođen je u mjestu Okarche u Oklahomi (SAD), a nakon što je nekoliko godina djelovao kao župni vikar zatražio je da ga se dodijeli misiji koju je biskupija Oklahoma City i Tulsa imala u Gvatemali, u mjestu Santiago Atitlan. Naučio je španjolski i jezik tamošnjega stanovništva – tz’utujil – da bi mogao slaviti sakramente. Tako je proslavio na tisuće krštenja, stotine vjenčanja i prvih pričesti, posjećivao je obitelji, katehizirao djecu i gajio veliku ljubav prema siromašnima, kojima je uvijek bio na raspolaganju. Na početku građanskoga rata u Gvatemali došao je »na listu« osoba koje treba »eliminirati«. Vratio se u SAD, ali samo nakratko, jer se nije osjećao dobro i nije mogao svoje stado ostaviti bez pastira. Nekoliko mjeseci po njegovu povratku u Gvatemalu, trojica muškaraca provalila su u noći 28. srpnja 1981. u njegov stan i ubila ga.
Među blaženicima koje je svetima proglasio papa Franjo 15. listopada 2018. dvojica su portugalskih svećenika te skupina vjernika laika koji su kao mučenici ubijeni zajedno sa svojim pastirima 1645. u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Norte, pola stoljeća nakon početka evangelizacije tih područja, te ih se smatra »protomučenicima Brazila«. Dvije zajednice – ona u Cunhauu koju je vodio o. Andre de Soveral i zajednica iz Natala koje je župnik bio o. Ambrosio Francisco Ferro – masakrirane su zajedno sa svojim pastirima u samo nekoliko mjeseci razlike. Sveti papa Ivan Pavao II. na proglašenju blaženima tih mučenika 5. ožujka 2000. u propovijedi je rekao: »U toj velikoj zemlji poteškoće s evangelizacijom nisu bile male. Prisutnost Crkve polako je jačala zahvaljujući misionarskom djelovanju različitih redovničkih redova i biskupijskih svećenika. Mučenici koji su danas proglašeni blaženima (…) pripadaju ovome naraštaju mučenika koji su natopivši krvlju nacionalno tlo učinili ga plodnim za naraštaje novih kršćana. Oni su prvi plodovi misionarskoga djelovanja, protomučenici Brazila.«
Na istom su slavlju svetima također proglašeni blaženi Cristobal, Antonio i Juan, adolescenti, mučenici ubijeni iz mržnje prema vjeri u Meksiku 1529. »Djeca mučenici iz Tlaxcale mučenici su cijele Latinske Amerike jer su bili prvi koji su dali svjedočanstvo vjere«, istaknuo je biskup Tlaxcale Francisco Moreno Barron. Oni su među prvim domorodcima koji su se obratili na katoličku vjeru te ih se naziva protomučenicima Amerike, prvima koji su prolili svoju krv za Krista na tom kontinentu.
