Malo je komu poznato da je naš najpoznatiji geograf kartograf Zvonimir Dugački bio zauzeti član »orlova« odnosno poslije »križara«.
Rođen je 1. siječnja 1903. u Osijeku. Povijest i zemljopis diplomirao je 1926. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1928., posvetivši se geografiji i kartografiji. Radio je kao profesor na Učiteljskoj školi u Karlovcu i na Državnoj realnoj gimnaziji na Sušaku. Dobio je Humboldtovu stipendiju 1931./1932. za studij na Geografskom učilištu u Beču, a poslije na Filozofskom fakultetu u Berlinu. Bio je asistent na Geografskom institutu Ekonomsko-komercijalne visoke škole (danas Ekonomski fakultet) u Zagrebu te na Geografskom zavodu Filozofskoga fakulteta. Predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Varaždinu. Od 1940. do 1945. bio je profesor, a zatim i predstojnik Geografskoga zavoda. Nakon rata 1945. uklonjen je sa Sveučilišta kao »nepoćudan« pa je predavao na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1949. do umirovljenja 1973. radio je kao glavni urednik kartografskih publikacija u Kartografskom odjelu poduzeća »Učila«, poslije TLOS. Stariji će se čitatelji sjetiti tih atlasa i zemljovida Hrvatske, bivše države, Europe, drugih kontinenata i svijeta. Napisao je više od pedeset znanstvenih i stručnih radova i više od tisuću natuknica za »Hrvatsku enciklopediju« 1941. – 1945. te knjige »Geografijski raspored Hrvata u Jugoslaviji i susjednim državama« 1931., »Geografski raspoređaj Hrvata« 1940., »Etnografska karta Istre« i »Jezična karta Istre 1945. prema stanju 1910«, važnu za status Istre na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1947. O stogodišnjici Matice hrvatske 1942. uredio je sjajno dvosveščano izdanje »Zemljopis Hrvatske«, objavio udžbenike »Zemljopisni pregled NDH« i »Zemljopis Evrope i ostalih kontinenata« 1943. te pisao za šestosveščanu monografiju »Geografija SR Hrvatske« 1974.
Pisao je u »Luči«, »Katoličkoj Riječi« na Sušaku i u orlovskoj »Mladosti« te sudjelovao u svim važnijim događanjima. Tako je bio među sto osamnaest hrvatskih »orlova« koji su 1925. hodočastili u Rim na svjetski kongres katoličke mladeži.
Umro je u Zagrebu 19. siječnja 1974. S pravom se smatra utemeljiteljem hrvatske školske i nastavne kartografije. (L)
