Božidar Širola, skladatelj i (etno)muzikolog, rođen je u Žakanju 20. prosinca 1889. U Karlovcu je završio pučku školu, pohađao glazbenu i započeo realnu gimnaziju, završivši je u Zagrebu. Upisao je studij matematike i fizike, što se poslije Drugoga svjetskoga rata pokazalo korisnim. Diplomirao je 1913. te nastavio učiti glazbenu teoriju i instrumentaciju kao posljednji privatni učenik Ivana pl. Zajca.
Već tada skladao je i vodio zbor Akademskoga glazbenoga društva »Mladost«. Nastavio je studije na Institutu za glazbene nauke bečkoga Sveučilišta. Disertacijom »Istarska narodna popijevka« 1921. postao je prvi doktor muzikologije (formalno filozofije) u Hrvata. Bio je od 1919. do 1939. član ravnateljstva Hrvatskoga glazbenoga zavoda, član pjevačkoga društva »Kolo«, Matice hrvatske i HKD-a sv. Jeronima. Osnovao je Klub hrvatskih skladatelja, a 1920. Odsjek za pučku muziku u etnografskom odjelu Narodnoga muzeja, provevši brojna melografska snimanja. Bio je od 1935. do 1941. ravnatelj Akademije za glazbene i kazališne umjetnosti u Zagrebu, a od 1941. do kraja rata kustos i upravitelj Etnografskoga muzeja. Redoviti je član HAZU-a bio od 1930. Nakon rata prijevremeno je umirovljen pa mu je davanje instrukcija iz matematike i fizike pomoglo u osiguranju egzistencije. Umro je u Zagrebu 10. travnja 1956.
Napisao je na Držićev tekst operu »Stanac«, komičnu operu »Citara i bubanj«, skladao pučke drame, misterije i oratorije »Žrtva Abrahamova«, »Život i spomen slavnih učitelja sv. braće Ćirila i Metoda«, »Majka Božja od Kamenitih vrata« i dr., brojne orkestralne skladbe, mise, rekvijeme, zborske i solopjesme, komornu i klavirsku glazbu, dječje igrokaze i popijevke za djecu. S Velimirom Deželićem ml. i Ljubom Babićem utemeljio je u Zagrebu Teatar marioneta (Kazalište lutaka).
Načinio je niz obrada narodnih pjesama i napjeva. Objavio je notnu »Hrvatsku pjesmaricu«, knjige »Pregled povijesti hrvatske muzike«, »Hrvatska umjetnička glazba« te »Hrvatska narodna glazba«, uredio »Album popijevaka hrvatskih suvremenih skladatelja« te velik broj radova u časopisima.
Glazbeno darovit i plodan, široke izobrazbe, velike radne energije, stvorio je vrijedan skladateljski i muzikološki opus te snažno pridonio očuvanju hrvatske glazbene baštine i obnovi nacionalne glazbe. (L)
